fbpx

Iz Gradske uprave Bihaća ističu da su problemi vezani za državno poljoprivredno zemljište, način njegovog korištenja, utvrđivanje vlasništva / posjednika prisutni dugi niz godina, ali da do danas ništa konkretno nije urađeno na njihovom rješavanju

Prostor Kulen-Vakufa i Orašca, navodi dr. Mujo Begić u knjizi Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi u izdanju od 2004. godine, naseljen je u prastaro doba, čemu u prilog govori i činjenica da je u arheološkim istraživanjima pronađeno mnogo predmeta i ostataka koji to potvrđuju

Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece muslimanske vjeroispovijesti divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu. To bezumlje u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta, objavio je Bergholz

Kulen-Vakuf bio je poprište genocidnog zločina. Genocid koji su, paradoksalno, počinili Srbi u genocidnoj hrvatskoj državi. U svijesti običnog čovjeka, mir u području koje “vječno ratuje” značajno je postignuće. Ispisivanje Brozovog imena u drvetu ili kamenu svojevrsna je hamajlija, hodžin zapis protiv uroka u zlim vremenima

Ubijeni stanovnici Ljutočke doline jednostavno su proglašeni ustašama i suđenje njihovim ubicama nije dolazilo u obzir, kao ni obilježavanje mjesta na kojima su vršene egzekucije nad nedužnim civilima. Za vrijeme komunističke vladavine pomen na ubijene Bošnjake Kulen Vakufa i bilo kakvo obilježavanje njihovog stradanja bilo je zabranjeno. U novije vrijeme stalo se ukraj ovoj neljudskoj praksi. Porodice i rodbina ubijenih počeli su obilježavati godišnjice genocida u Ljutočkoj dolini skoro neprimjetno i bez predstavnika vlasti

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!