Ako bi se i za šta moglo reći da je obilježilo period Perićevog biskupovanja, onda su to građevinski poduhvati ovakve vrste: katoličenje humske zemlje i prostora Hercegovine, “prozelitizam” nad hercegovačkim brdima i kotlinama
Kantonalna organizacija SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona najoštrije osuđuje nelegalno izvođenje radova na području nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, na području Starog grada u Stocu i skrnavljenje ove zaštićene zone pokretanjem radova na izgradnji „prve postaje križnog puta“, čiji je investitor „Župa svetog Ilije proroka – Stolac“.
Treba podsjetiti kako ovo nije prvi put da lokalne stolačke vlasti krše odluke državnih institucija. Naime, prije petnaest godina naloženo je uklanjanje nelegalno postavljenog križa na najvišoj tački stolačkog Starog grada, na vrhu austrougarske tvrđave. Križ je tamo postavljen, iako je jasno naznačeno da na tvrđavi ne smije biti nikakvih građevinskih zahvata
Prvi korak ka gradnji Križnog puta na stolačkom Starom gradu lokalna općinska administracija već je napravila. Prodali su tamošnjem Župnom uredu nekoliko lokacija od po dva kvadratna metra. Riječ je o već postavljenim postoljima za križeve, koji su izliveni uz put koji iz središta Stoca vodi do vrha Starog grada, iako je tu striktno zabranjena bilo kakva gradnja. Da se radi o sinhroniziranoj akciji govori i činjenica da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine već izdala instrukciju da se pripremi izmjena odluke o proglašenju spomenikom Starog grada u Stocu. Tim izmjenama ukinula bi se zaštitna zona i bila bi moguća nova gradnja
U Mariboru je, 27. oktobra na groblju Dobrava, obavljen ukop 796 od oko 3.000 žrtava iz masovne grobnice Huda Jama, jednog od stratišta na bleiburškim marševima smrti. Jedan je to od najstravičnijih zločina kojeg su počinili partizani u junu 1945. godine, po okončanju Drugog svjetskog rata. Neke su žrtve ubijene, a većina je zakopana živa. Desetine ubijenih bile su žene. Ovaj zločin bio je obavijen šutnjom više od šezdeset godina, a jedanaest pregrada od cigle i betona te četiri stotine kubičnih metara zemlje ispunjavali su prolaz kroz dio rudnika koji se zove Barbarin rov, a koji je vodio do posmrtnih ostataka. Projektom iskopavanja rukovodio je Mehmedalija Alić, koji je ujedno tražio i kosti svojih djedova stradalih na bleiburškim marševima smrti. Nadao se da će ih pronaći u Hudoj Jami, ali žrtve iz ove grobnice, iako će biti ukopane 27. oktobra u zasebne grobnice, nikada nisu identificirane. Nihad Halilbegović bio je jedini istraživač ovog zločina iz Bosne i Hercegovine te i u ovom broju donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti, a koje je sakupio Halilbegović
