fbpx

I nije samo problem u ponašanju Srbije, koja s vlastitog teritorija migrante usmjerava ka Bosni i Hercegovini; Hrvatske, koja provodi ilegalni “pushback” migranata u Bosnu i Hercegovinu, čak i onda kada nisu ušli u Hrvatsku iz naše države; ili u vlastima manjeg bh. entiteta, koje organizirano i pod policijskom pratnjom provode migratne do međuentitetske linije s Federacijom BiH, tj. s Unsko-sanskim kantonom.

“Ovo je priča, najzad, koja potvrđuje da život civilizirane zajednice, ma u kakvom se ona društveno-političkom sustavu ostvarivala, nije moguć i bez za autokratske vladare – nužnog zla i 'ukrasa', a za istinske demokrate – neophodnog kanala za dvosmjernu komunikaciju vlasti i građana, nije moguć bez jedne male-velike 'Krajine'”

Iako još nije zvanično potvrđeno, susjedna Hrvatska planirala je nuklearni otpad iz nuklearne elektrane Krško odlagati u neposrednoj blizini granice s BiH, na lokalitetu Trgovska gora. Nuklearnim otpadom bit će ugroženo stanovništvo koje živi u Krajini u blizini granice, ali i rijeka Una, koju će otpad zagaditi.

“Sejko vadi bombe i reda ih na zemunice. Kaže on meni: ‘Sad ću ja jednu bombu hakanti.’ Kažem mu ja: ‘Ma baci, boli me briga.’ Uze on bombu, skoči na zemunicu i dolje je baci. Ljudi, ona kad je pukla, dolje se samo čulo: ‘Booolničaaar, booolničaaar...’ Znači, on je nju toliko daleko bacio da je dobacio do neprijateljskih položaja”

Ilegalni migranti neprestano stižu i procjenjuje se kako ih u Krajini trenutno ima više od 6.000. Građani u Bihaću i Velikoj Kladuši, koji su proteklih mjeseci pokazali bezbroj primjera humanosti prema migrantima i izbjeglicama, iz očaja sve više negoduju zbog činjenice da su u ovom problemu ostavljeni od svih da žive u velikoj neizvjesnosti i strahu

U isto vrijeme vrlo je zanimljivo da Granična policija BiH više vremena provodi štiteći granicu susjedne Hrvatske negoli granicu BiH sa Srbijom i Crnom Gorom. Sve svoje resurse u Bosanskoj krajini stavili su u službu zabrane ilegalnog prelaska granice s Hrvatskom, iako bi ih, da budemo do kraja iskreni, trebalo biti briga hoće li je migranti preći ili neće.

Ljubav prema rodnom kraju kod Bošnjaka Potkalinja i dalje je veoma jaka i izražena, što potvrđuju i njihove česte posjete mjestu gdje su proveli najljepši dio svog života. Njihovu ljubav i odanost rodnoj grudi potvrđuje i obnovljena džamija koju će ovi uzoriti Bošnjaci svečano otvoriti u nedjelju, 21. jula 2019. godine. Zato ovi plemeniti i uzoriti ljudi pozivaju sve vas, sve građane naše domovine i sve ljude dobre volje da dođu u Potkalinje 21. jula, da se zajedno radujemo ovom dugo očekivanom događaju i da bolje upoznate ljude i mjesta naše prelijepe domovine

Za Stav govori o dešavanjima u A-SDA, analizira izborni rezultat ove stranke i političke odnose u Krajini, govori o lošoj kadrovskoj politici koju vode pojedinci u ovoj stranci, odnosima unutar trenutne skupštinske većine u Krajini, pojašnjava zbog čega je A-SDA trebala formirati vlast sa SDA u Krajini i otkriva kako vidi svoju budućnost u A-SDA i budućnost same stranke u Krajini i na nivou Federacije BiH.

“Imali smo sve što je trebalo jednom naselju: ambulantu, veterinarsku stanicu i školu u koju je nekada išlo oko 1.400 učenika. Arapuša je imala svoju poštu i poštanski broj 77246, koji još postoji, ali pošte više nema. Prije rata je ovdje živjelo oko 480 stanovnika. U njenu školu išla su djeca iz svih okolnih sela. Svi Dubovici, pola Rujiške, Buševići, Novakovići, Osredak, Donji i Gornji Petrovići, Mali Badić, Zalin i muslimanska Jasenica. Danas neka od tih sela pripadaju Republici Srpskoj. Prvog maja 1992. godine 480 stanovnika, Bošnjaka, iselilo je pod pratnjom Srba i otišlo u Sanski Most, a odatle su kasnije, nakon istog scenarija, došli u Bihać”

Migranti će nastaviti svoju misiju potrage za boljim životom, u kojoj će im Unsko-sanski kanton vjerovatno ostati zadnja stanica u Bosni i Hercegovini kroz koju trebaju proći da bi ušli u Evropsku uniju. Hoće li lokalna politika nastaviti koristiti muku migranata kako bi ubrala poneki jeftini politički bod baveći se problemom kojem nije dorasla, a zapostavljajući migracije domaćeg stanovništva i visok stepen nezaposlenosti? Na ovo pitanje odgovor ćemo dobiti na proljeće