Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”
Rasistički krešendo kiseljački načelnik završava izjavom da kapital nema boje, vjere ili nacije, da država nije neki Bogom dani poslodavac, ali da će oni Hrvatsku uvijek prije izabrati negoli Ruse ili Arape. Ako ne neko iz Hrvatske, onda neka barem bude iz Evropske unije, rekao je Mladen Mišurić Ramljak za Slobodnu Dalmaciju. I ostao politički živ
Ono što se i u ekonomski znatno jačim zemljama podrazumijeva, kod nas je još uvijek zapostavljena a vrlo jednostavna maksima – kupujmo domaće. Teoriju pobornika ekonomskog patriotizma provjerili smo i u praksi
U “Konzumu” smo pokušali provjeriti ovu informaciju. PR kompanije Amra Karahmetović nas ljubazno zamolila da pošaljemo pitanja i oni će u što kraćem roku odgovoriti. Uradili smo kako je tražila. Međutim, više se nije javljala na telefon niti je poslala odgovore
“Sjeme je posijano šezdesetih, nakratko prekinuto sedamdesetih da bi se do kraja razbuktalo devedestih. A devedestih je to bio koktel ambicije, starih poznanstava, novog otvorenog tržišta, prije svega velikog uvoza, i naravno plesa s vodećom strankom, s HDZ-om”
Kao što to i tržišni udio pokazuje, “Bingo” je najveći promet imao u supermarketima i hipermarketima – 357,8, odnosno 331,8 miliona maraka, dok je “Konzum” u supermarketima i hipermarketima prometovao s 278,8 i 162,8 miliona maraka. “Konzum” je veći promet ostvario u tradicionalnim prodavnicama, 254 miliona maraka, a “Bingo” 43,2 miliona maraka. “Bingo” i “Konzum” imaju dva različita koncepta, dva različita pristupa trgovini i u tome je ključ “Bingovog” uspjeha.
“Agrokor” drži u vlasništvu “Kiseljak” d.o.o. Sarajevo s 81 posto, “Konzum” d.o.o. Sarajevo s 80 posto, zapošljava 4.500 radnika, a preko kupljene mreže “Mercatora” još 1.700, te nepoznat broj radnika u malim firmama koje je preuzeo. Todorić će, ako se želi spasiti, uskoro morati izaći na berzu, odnosno napraviti javnu ponudu dionica ili prodati neku od kompanija kako bi došao do gotovine i izbjegao bankrot
