Poljoprivredom protiv korone
Minimalne količine koje se trebaju posijati da bi poljoprivrednici mogli koristiti ovu pogodnost jesu 0,3 hektara (tri dunuma) kukuruza, 0,05 hektara (pola dunuma) luka i 0,05 hektara (pola dunuma) krompira.
Poljoprivredom protiv korone
Cazin je lokalna zajednica koja je već dugo u samom vrhu u BiH kada je u pitanju broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava kojih je trenutno oko dvije hiljade.
Kriza ljudskog ponašanja: Virus zarazio ekonomiju
Moguća su dva scenarija u vezi s ovom situacijom. Prvo, ako se ovakva situacija nastavi, to bi mogao biti uvod u recesiju. Svaka recesija ima svoje karakteristike. Pad ekonomskih aktivnosti, otkazivanje ugovora o poslovanju ili nesklapanje novih, smanjenje izvoza i ono što je posebno bitno: povećanje nezaposlenosti, jer preduzeća u recesiji ne zapošljavaju nove radnike. nego ih počinju otpuštati. Slabljenje poslovanja u realnoj privredi povezano je i s javnim finansijama, budžeti bi mogli postati nestabilni, odnosno, recesija u realnom sektoru mogla bi se preliti i na javni sektor, što bi moglo dodatno utjecati na ukupnu ekonomsku sliku. Drugo, ako se situacija s virusom riješi u skorije vrijeme, onda bi se u narednom periodu, u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, uz oporavak ekonomskih aktivnosti, mogla očekivati rehabilitacija poslovanja te bi ovo bio privremeni problem
Porez na dohodak bit će umanjen za 50 posto
Od Agencije za bankarstvo Federacije BiH Vlada je zatražila da pripremi podzakonske akte kako bi bankarski sistem ostao “u ravnoteži”. Udruženje banaka BiH uputilo je entitetskim agencijama za bankarstvo inicijativu za hitno donošenje privremenih mjera za tretman kreditnih obaveza klijenata nakon proglašenja pandemije virusa korona u svijetu.
Srpska politika koštala bosanskohercegovačku privredu 200 miliona maraka
Možda ružno zvuči, ali situacija s virusom korona u Italiji ide u prilog bosanskohercegovačkim firmama koje su radile na Kosovu do 2018. godine. Naime, italijanske firme su nakon povlačenja naših kompanija s kosovskog tržišta zbog taksi zauzele njihove pozicije. Sada će se, vjerovatno, italijanske firme morati povlačiti zbog virusa korona, a bosanskohercegovačke će se vratiti na svoje prijašnje pozicije nakon što Priština ukine takse na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine
Suhog mesa ima svugdje, pečenice samo u Visokom
“Mi hoćemo da zaštitimo taj stari tradicionalni način proizvodnje visočke pečenice. Nema 'brze muzike', ono što kažu da danas pase, a sutra na pijaci. Neki dan mi jedan čovjek kaže: 'Je li ovo ona što je jučer pasla', rekoh mu: 'Nije, ova je jutros pasla, evo je sad ovdje.' Ne mogu ja nikome objašnjavati koliko traje proces proizvodnje pečenice, dok jedan komad mesa dođe do vas, do kupca, on meni kroz ruke prođe 11 puta, a tek 12. put je u vašim rukama. Ja 11 puta uzmem, odradim šta treba, izreži ga, stavi u sol, izvadi, digni na pušnicu, spusti... To traje, mjesec dana traje proces da dobijete pečenicu i onda, kada neko kaže 'vi ste to kuhali pa sušili' ili 'jučer paslo, danas na pijaci', ja bih mu stvarno šamar opalila”, kaže Aida Babić
MALO DOBRIH VIJESTI: Bh. firme bez problema izvoze u Italiju
U gračaničkoj konfekciji FBM, koja proizvode izvozi u Italiju, nemaju problema, sve normalno funkcioniše, ali kažu da im nije svejedno, jer ulaze u period neizvjesnosti u pogledu poslovanja sa Italijom.
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima: Kako su uhljebi i prevaranti zbog novca ojadili obrtnike
U Federaciji BiH ima približno 50.000 registriranih obrta. Dakle, prema Prijedlogu zakona, obrtničke komore prikupile bi 1,2 miliona maraka godišnje. I to je mnogo, ali je znatno manje spram onoga što su obrtnici obavezni plaćati prema važećem Zakonu. Naime, članarina za obrtničke komore jedan je posto od prosječne plaće u Federaciji BiH. Ako je prosječna plaća u FBiH približno 900 maraka, obaveza obrtnika jeste da plaćaju devet maraka mjesečno za članarinu. Prema tome, ukupna godišnja članarina za obrtničke komore iznosi 5,4 miliona maraka. Razlog za obaranje Prijedloga zakona očit je. Željko Babić i SDP-ovi uhljebi imaju više od pet miliona razloga za obaranje zakona
Talijan u glavnom gradu zemlje ljiljana: Svoj na svome
“Djeco draga, morate čitati da biste ga upoznali. Ni ja ga, kao majka, nisam poznavala da je bio takav”, započinje devedesetogodišnja Lutvija priču o sinu Mustafi, a svaki put kada mu ime spomene, usne joj se zgrče i zadrhte kao da će odmah zaplakati, pa nastavi pričati, a grč prođe i usne se vrate u nježni osmijeh kakav samo majka može imati dok gleda dijete
Šta su govorili Izetbegović, Dodik i Karadžić na sjednici na kojoj je usvojena odluka o referendumu: Od Jugoslavena do srpskog separatiste, ili kako je skrenuo Milorad Dodik
Odluka o raspisivanju republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojena u Skupštini Bosne i Hercegovine. Za datum održavanja određeni su 29. februar i 1. mart 1992. godine. Odluka je usvojena nakon cjelodnevne rasprave i nakon što su predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS) i dio Srba iz drugih stranaka napustili sjednicu. Na sjednici su govorili brojni političari, neki od njih danas su historijske ličnosti kojih više nema na sceni, neki pozitivne, neki negativne, dok su neki od njih i danas bitne političke figure. Kao što je, recimo, Milorad Dodik. U stenogramima s ove historijske sjednice zabilježeni su i Dodikovi govori koji nikad do sada nisu objavljivani
Strana 9 od 36