Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”
Odred policije za specijalne namjene “Lasta” osnovan je 15. maja 1992. godine. Odredu su pristupali uglavnom mladići svih nacionalnosti koji su bez razmišljanja stali u odbranu Bosne i Hercegovine. Kroz Odred je prošlo tokom rata više od 400 ljudi. Danas su preživjeli u petoj deceniji života, a vrijednosti koje su njegovali u ratu sada njeguju u miru kroz Udruženje veterana Odreda policije za specijalne namjene “Lasta”
Online igra “Plavi kit” ohrabruje maloljetnike da izvrše samoubistvo učestvujući u izazovu s hashtagovima kao što su “plavi kit”, “more kitova”, “u igri sam”, “probudi me u 4:20”, “F58”. Mediji u Rusiji navode da je 130 slučajeva samoubistava povezano s ovom igrom, a pokretač igre tvrdi da se ubilo šesnaest tinejdžera učestvujući u ovoj igri, nazivajući ih “biološkim otpadom”
Postoje osnovi sumnje da je gospođa stekla veliku materijalnu korist (što se dokazuje izvodima prosječnih primanja za prvih devet mjeseci 2015. godine). Dakle, gospođa Hadžović predaje nastavne predmete za koje nije izabrana. Na osnovu gore navedenog, ko poznaje upravno pravo i krivični zakon, a upravni organi i nadležno tužilaštvo i sudstvo to moraju znati po službenoj dužnosti, može naći čitav niz osnova sumnje na počinjenje više krivičnih djela, i to s umišljajem, gdje kazne idu i do 10 i više godina zatvora
Izmjene koje su predložili iz Kluba delegata hrvatskog naroda neprihvatljive su, dugoročno štetne, pa čak i opasne. To je koncept potpuno suprotan konceptu sadržanom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava: umjesto integracije bh. društva, dostizanja jednakosti svih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, prijedlog Kluba hrvatskih delegata uvodi podjele birača po etničkom principu, uspostavlja teritorijalizaciju etnički određenih birača i vodi podjeli našeg društva na osjetljivom pitanju izbora, što je predtekst za neke nove teritorijalne podjele
“Nismo nikad mislili da ćemo doći do ovoga da firma pravi promet od 35 miliona godišnje, mislili smo da je dobro i milion, da napravimo firmicu, neku sigurnost za sebe. Počeli smo s desetak radnika. Strah me je tada bilo da primim i jednog radnika više jer sam se plašio hoću li mu moći 10. u mjesecu dati platu”
Pogledamo li prosječne plaće za određene djelatnosti, bit će nam jasno koliko je cijenjen rad. Recimo, čovjek koji vam toči gorivo na benzinskoj pumpi ima plaću 600 maraka, konobar koji vam donosi kahvu 550 maraka, kuhar u restoranu 660, kasirka u marketu 536, šivač u tekstilnoj industriji 468, radnik u proizvodnji 557, radnik na pakiranju proizvoda 563, čistač 549, mesar 630, stolar 610, radnik u proizvodnji namještaja 618, operater na mašinama 554, građevinski radnik 545 maraka itd.
U Krivu Dragu Nedim Alagić vratio se 1999. godine, zasukao rukave i počeo raditi. Prvo je napravio farmu krava, ali, na nesreću, pao je snijeg i srušio krov na štali. Morao je opet sve ispočetka. Nakon toga je nabavio koze i napravio farmu koza. Poslije je uzeo šumarsku kuću i počeo je obnavljati, dobio koncesiju na lovište na trideset godina, zatim napravio restoran, pa motel, bungalove itd.
Bosni i Hercegovini potrebni su veliki privredni sistemi. Velike kompanije pokreću male. Obrnuto nije moguće. Veliki sistemi kadri su kreirati brendove, učiniti ih konkurentnim, napraviti od njih uspješne tržišne priče i osigurati stabilnost i prosperitet u razvoju. Mali i srednji rade za velike, proizvode kvalitetno i uklapaju se u procese, te time postaju dijelovima velikih sistema
O Petru Dušaniću najbolje govori bizarna situacija koja se desila u Prnjavoru: u zemlji s pola miliona nezaposlenih na Dušanićev oglas za popunu pedeset radnih mjesta u fabrici lanaca “Metalka” niko se nije javio. Prnjavorčani objašnjavaju: “Znamo ko je Petar Dušanić”
