fbpx

„U ratu se država rušila, a u miru se izgrađuje. Na nama je da govorimo istinu i gradimo državu Bosnu i Hercegovinu. Država danas ovdje funkcioniše. Gdje god imate stećke i ovakva spomen obilježja, a imamo ih po cijeloj Bosni i Hercegovini, niko nema pravo govoriti da mu je Bosna i Hercegovina samo rodno mjesto“, kazao je Bojčić.

U Inicijativi za Stolac posebno su kivni na SDP i SBB, koji im se nisu htjeli pridružiti u namjerama da sve probosanske stranke u Stocu nastupe kroz podršku nezavisnim kandidatima. Naime, kako su nam kazali u Inicijativi, nakon što je prihvatio ovaj koncept, predsjednik OO SDP Stolac Timur Haračić smijenjen je iz svoje centrale u Sarajevu. SDP je promptno za predsjednika povjereništva u Stocu imenovao Mostarca Zorana Perića. U Inicijativi za Stolac sigurni su da bi imali zagarantiranih 8 ili 9 vijećnika u Vijeću da im SDP i SBB nisu “rasuli” 550 glasova, koliko su ih osvojili.

“Nije iskreno, a još manje korektno, da na lokalnom nivou, gdje stranke HNS-a imaju većinu, ne dozvoljavaju drugima da ostvare ni minimum političkih prava i proporcionalnu zastupljenost zagarantiranu Ustavom i zakonom, dok na višim nivoima, gdje su u manjini, koriste mehanizme blokade kako bi trajno zadržali instrumente blokade i ostvarili zastupljenost veću od proporcionalne. Dok oni u lokalnoj sredini ne naprave iskorak u tom smislu, mislim da nije vrijeme da im se izlazi u susret i na višim nivoima vlasti”, ističe Šoše

Zaista se trivijalnim čini predstojeće izbore u Mostaru doživljavati kao lokalne, tretirati ih samo kroz teme bitne za prosperitet mjesnih zajednica, kvartova i mahala. Idejni pravac politike HDZ-a i stranaka okupljenih oko HNS-a, o čemu dostatno svjedoči njihov stav o potvrđenoj presudi Međunarodnog suda u Hagu u slučaju “Prlić i ostali”, kao i oslikani mural pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u prostorijama navijača “Zrinjskog”, od 1992. godine do danas ni za dlaku se nije promijenio

Položaj sela, smještenog na obroncima planine Crvanj, udaljenost od značajnijih puteva i u vrijeme socijalističke vlasti bili su argumentacija općinskoj administraciji da ih izostavi iz planova. Budući da su povratničko mjesto, asfaltiranje puta ni nakon rata nije bilo u planovima, a onda je sve to promijenio Senaid Pajević, uspješan poslovan čovjek u Njemačkoj.

Nenadano sam bacio pogled dolje prema Meki, gdje su se u potpunom neskladu vidjela gradska svjetla. Uznemirih se. Jedino me smirivao pogled na Božiju kuću, na Kabu. Uz grudi krenuše neke čudne emocije. Pokušavam se nadnijeti niz strminu litice s druge strane brda Nur. Tek vidim gornji brid i ništa više. Ispod njega mrak, naslućujem bezdan. Da, dolje je okomiti bezdan. Nemir mi još više nadiže prsa. Noge zaklecaše, a cijelo sam djetinjstvo vježbao da mi baš na ovoj litici ne zadrhću

Česti su tekstovi u kojima nalazimo da su vjerske zajednice, umjesto da se bore protiv bolesti, pripisivale joj, svaka svoj, poseban smisao. Navodni muslimanski “fatalizam” tumačen je potrebom za molitvama i posebno rezigniranim prihvatanjem mučeništva. Baš takve tvrdnje Musa Ćazim Ćatić u časopisu Biser 1913. godine, prevođenjem teksta Temelji islamskog morala Ahmeda Naima o tretmanu zaraznih bolesti u islamu, potpuno je opovrgao. U uvodnom dijelu autor raspravlja o kada i kaderu, sudbini i slobodnoj volji, citirajući filozofske polemike i mišljenja filozofa, teozofa o toj temi

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!