fbpx

Specijalni rat koji se provodi protiv Bošnjaka ima za cilj posve odvojiti bošnjačku ulemu od bilo kakvog učešća u društvenim i političkim tokovima, a da Islamsku zajednicu baci na margine društva. Pritom se želi ulemu predstaviti kao nazadnu i retrogradnu, a s ciljem da ih se lakše može okarakterizirati kao radikalni element koji je protiv sekularnog društva. Centri koji provode specijalni rat protiv Bošnjaka posve su svjesni značajne uloge koju Islamska zajednica ima za Bošnjake, posve su svjesni da se Islamsku zajednicu ne zove bez razloga “kičmom Bošnjaka”, a upravo je lomljenje kičme jednoj instituciji s neprekinutom tradicijom njihov cilj

“Izazov kojeg mnogi Evropljani imaju s muslimanima ne ogleda se u njihovom stavu da su muslimani barbari, već prije u njihovom strahu od čudesne moći koju islam očito posjeduje. Ustvari, radi se o strahu da i sami ne postanu muslimani. Naslijeđe sekularizma veoma je snažno u Evropi, i tu imate općenito problem s religijom. Mislim da je to skoro svima u Evropi jasno: da Evropa nema problem s islamom, već s religioznošću. U isto vrijeme, Evropljani znaju da još samo islam može nešto ponuditi, da je on zaista živ i vidno prisutan. Zbog toga Evropa ima problem s islamom”

Nakon prvog ročišta pred francuskim tužilaštvom i predočenih dokaza, 5. februara odlučeno je da Tariq Ramadan u okviru istražnog procesa ostane do daljnjeg u pritvoru. Zaštićena svjedokinja tvrdi da je silovana, a tužilaštvo je Ramadanov krucijalni alibi pod izuzetno sumnjivim okolnostima “zagubilo”, uslijed čega se nije našao u dokaznom materijalu. Ramadan je podnio pritužbu zbog “zagubljenog” alibija, a naredno ročište, na kojem će se odlučivati o njegovom puštanju iz pritvora i mogućnosti da se brani sa slobode, zakazano je danas, 15. februara

Njegovo ime Gurbi (Tuđin) poručuje da se znameniti pjesnik smatrao tuđinom na ovom svijetu, prolaznikom na putu povratka ka svom primordijalnom boravištu. Gurbiju u čast, njegovi su sljedbenici nakon njegove smrti iznad mezara podigli turbe u kome su se okupljali uz recital stihova iz Divana ovog bektašijskog i nakšibendijskog šejha

Nakon što je Stav u broju 150 objavio tekst o zbivanjima u jednom od najvećih bošnjačkih džemata u dijaspori, tamošnji džematlija i vakif Islamskog centra Rasim Begić kupio je nekoliko primjeraka Stava i pokušao ih u vrijeme džuma-namaza podijeliti među džematlijama. Na šezdesetodvogodišnjeg Begića fizički je nasrnuo poznavalac borilačkih vještina Jasmin Ahmić, zamjenik sekretara IKC Graz, nakon čega je reagirala i policija, a Begiću je pružena medicinska pomoć

Profesor Tarik Ramadan rođen je 1962. godine u Švicarskoj. Jedan je od najznačajnijih islamskih intelektualaca današnjice. Objavio je više knjiga i članaka o muslimanima i sekularizmu, izazovima modernosti, muslimanima u Francuskoj, toleranciji, slobodi i drugim pitanjima. Tri njegove knjige prevedene su i na bosanski jezik: Biti evropski musliman, Moje uvjerenje i Radikalna reforma

Nedaleko od Fojnice smješteno je selo Oglavak. Skriven u bosanskim brdima, Oglavak je preko stotinu godina predstavljao centar islamske duhovnosti, ne samo u Bosni već i u Evropi. Tekiju u ovom selu, danas znanu samo poštovaocima tesavvufa, podigao je znameniti šejh Abdurahman Sirrija.