: Major je bio mršavijast i crnomanjast, osrednjeg rasta, malo naheren u desnu stranu. Kada bi govorio, riječi su mu pratile grimase na licu, a dok bi naređivao radnicima, mahao je rukama na sve strane. Iz kabine bi dizalicom sajlom vezane balvane dizao iz Drine, ali bi uvijek, po običaju, zaustavljao dizalicu. Došao bi do balvana koji su visili u zraku. Samo što bi ih rukom gurnuo od sebe, zagalamio bi
Život je u Foči dobar. Treba ugasiti televizore i ne slušati gluposti. Bio bih fakin kada bih rekao da sam bilo šta loše doživio u ovih pet godina otkako sam se vratio. Ima stvari koje ljudi sebi dozvole, nisu emancipovani, nisu još saznali da je rat završen i nadam se da se više nikada neće ponoviti. Ima naših ljudi koji prvi put dolaze. Aladža je otvorena i Aladža im je dala snage da dođu, da vide šta je ovdje. Srce vuče u Foču i Aladža je bila okidač koji ih je pogurao jer se do sada nisu osjećali sigurno
“Genocid nad Bošnjacima iznikao je iz višestoljetne mržnje. Od mržnje budu nemirni oni koji se mrze i, na kraju, mržnja izgori one koji mrze. Od kapitalne je važnosti da vremenu poslije nas ostavimo jedan ovakav pisani trag, jer istina se sama neće kazati”
“To je još jedna od prilika za naše ljude koji su protjerani, koji su iz različitih razloga morali otići s ovih prostora, a i oni koji su istraumirani pa se ne mogu više vratiti, da ih ipak privolimo i dobrim povodom privučemo da dođu na svoje i da prisustvuju barem jednom od tih iftara u ramazanu. To je za nas pretjerano važno, koliko god nam to izgledalo sitno ili malešno, ali svako okupljanje naših ljudi tamo gdje su bili njihovi preci i gdje se većina njih rodila zaista nam je od prevelikog značaja. A pogotovo kad je riječ o mjesecu ramazanu i pogotovo kada je iftar povod za takvo okupljanje”, ističe Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski
U prvoj fazi projekta koji finansira Saudijski fond za razvoj Opština Foča je za Ministarstvom za izbjegla i raseljena lica RS izgradila 20 kuća za stanovnike srpske nacionalnosti, a ovih 25 kuća je drugi ciklus istog projekta koji se finansira preko Federalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica, napominje načelnik opštine Foča Radisav Mašić:
Od početka aprila do kraja ljeta 1992. godine Foča nije bila samo etnički očišćena nego i poharana. Svaki trag prisutnosti Bošnjaka temeljito je izbrisan, sve do posljednje džamije. Taj proces bio je temeljit, sistematski i organiziran
Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.
Potrebno je puno više energije, znanja i sredstava uložiti u ekonomiju, kulturu i obrazovanje, kako bi se osnažile zajednice Bošnjaka u ovom dijelu naše domovine. To je jedan od najvećih izazova Bošnjaka u narednim godinama, ali i najvažnijih preduvjeta opstanka Bošnjaka u ovim krajevima, očuvanja naših zajednica i džemata, ali u konačnici i očuvanja naše domovine Bosne i Hercegovine.
Veoma smo sretni što će ova djela koja nose tragove historije, vjerni originalu, ali u novom ruhu, ponovo služiti našoj braći i sestrama u Bosni i Hercegovini. Želim ovdje čestitati svim našim institucijama koje su zaslužne za ove lijepe osjećaje. Također bih posebno želio izraziti svoju zahvalnost lokalnim vlastima Bosne i Hercegovine za njihovu predanost i blisku saradnju, kako u očuvanju ovih djela od iznimnog značaja za kulturno bogatstvo Bosne i Hercegovine, tako i u njihovom prenošenju na buduće generacije
Rimski imperator Konstantin Porfirogenet prvi je put spominje u desetom stoljeću, a u njenoj je blizini 1448. godine izgrađena prva džamija u Bosni i Hercegovini. Stav objavljuje kratku historiju Foče, dijelove iz knjige Muje Kafedžića
