“Muhammed, a.s., bio je učitelj čovječanstva. Nastaviti njegovu misiju zaista je častan i hvale vrijedan čin i poziv. Učiti druge i podučavati, a posebno djecu, uistinu je plemenito i humano. Pažnja i iskrenost koju pružite djeci uvijek vam se vrate”, kaže Admir
U Bihać je Šefket Nakić donio šotokan stil karatea, koji je tada dominirao u Evropi. Nakić je prošao zenovsku školu karatea. To je filozofija i mentalni stav. Kaže da je to, ustvari, samurajski karate. Ističe da je današnji karate prilagođen djeci i mlađim uzrastima, a to nije karate koji se u ono doba učio
Ljutočani ni u najgorim noćnim morama nisu mogli sanjati da će ih dojučerašnje komšije napasti, i to na prvi dan Kurban-bajrama. Prethodno su srpske paravojne jedinice razoružale stanovništvo Ljutočke doline postavivši im ultimatum za predaju oružja, a potom sa svih strana opkolili naselja smještana u dolini
Mnogo je akcija i podviga iza rahmetli Izeta Nanića i 505. bužimske brigade, a Zijad ističe kako je ona na Brezi 1994. godine bila najbitnija za cijeli Bihaćki okrug: “Da nismo slomili njihovu ofanzivu 'Breza '94', bio bi uništen 5. korpus Armije RBiH. Bilo bi slobodno tih pet srpskih korpusa, što bi znatno promijenilo tok rata ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Hrvatskoj, jer smo i njima puno pomogli tom akcijom”
Krajiška hrabrost, organiziranost tokom odbrambeno-oslobodilačke borbe i 5. korpus nešto su posebno o čemu treba stalno pričati. U suprotnom će Bošnjaci, smatra Selmanović, uskoro ispasti zločinci jer druga strana konstantno stvara famu oko svega što se dešavalo
Bužimljanin Sabahudin Sijamhodžić zaradio je ovih dana krivičnu prijavu protestirajući protiv koncerta Jelene Karleuše na dan kada se obilježava pogibija Izeta Nanića. Sijamhodžić je šest godina bio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bužim. U maju 2006. godine postavljen je za imama bošnjačkog džemata Gazi Alijin mesdžid u Saint Gallenu u Švicarskoj. Govori arapski, engleski i njemački jezik. Sin je šehida i maloljetni pripadnik Armije BiH
Djetinjstvo bez oca bilo je vrlo teško, a majka je, pored kućnih poslova, morala privređivati za život kako bi imali od čega da se hrane. Hafiz Nedim Botić bio je jedini Bošnjak koji je ostao u Bosanskoj Dubici, gdje stvari nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini više nisu bile iste. A u školi je morao učiti pravoslavni vjeronauk, teško se razbolio, razmišljao je i o samoubistvu, a zatim je počeo otkrivati svoj vjerski i nacionalni identitet
Za to što je Cazin prvi bosanskohercegovački grad u kojem se odnedavno može probati originalni turski sladoled, poznatiji kao dondurma, nije zaslužan poznati turski proizvođač sladoleda “Mado”, već univerzitetski profesor u penziji Osman Nalbant, koji se zaljubio u ovaj grad i odlučio ga na poseban način povezati s rodnim Kahramanmaraşom, centrom proizvodnje sladoleda u Turskoj
“Svjetlost iz zemlje, dva nura, nedvojbeno su po vjerovanju muslimana ukazivala na to da su na tom mjestu poginula dva borca i da su kod Boga počašćeni kao šehidi. Prema nekim mišljenjima, borci su poginuli prilikom odbrane grada od austrijskih trupa. Dugo je ovaj mauzolej čuvao stražar s puškom. Turbe drvene konstrukcije obnovila je ugledna porodica Hustanbegovića”
“Krajišnici su kroz historiju morali ratovati, i to je glavni razlog zašto se ovdje nisu razvili tarikati i tekije, ali to nikako ne znači da nije bilo sufija na ovim prostorima. Imamo našeg Džemaludina-efendiju Čauševića, poznatog reisa i sufiju koji je bio jedan od poznatijih tumača Mesnevije. Kada Allah, dž.š., želi da se promjena desi, ona će se i dogoditi. Tako i kada su u pitanju tarikati i tekije ovdje na ovim prostorima. Sve ima svoje vrijeme i ne može, što kažu, svanuti prije zore”
