fbpx

"Ostajem na usluzi Bošnjačkom nacionalnom vijeću, Stranci demokratske akcije Sandžaka i svom bošnjačkom narodu za sve vrste i oblike djelovanja kojim mogu doprinijeti u daljem ostvarivanju tih plemenitih ciljeva", napisao je Džudžo u svojoj ostavci. Za sedmičnik Stav Džudžo nije želio dodatno obrazlagati svoju odluku tek dodavši da "teške riječi koje su ovih dana izgovorene o meni, ostat će sramni biljeg na onima koji su ih izrekli, a ne na onome o kome su izrečene."

Usljed novonastalih okolnosti unutar liste „Samoopredjeljenje“, a samim tim i unutar Bošnjačkog nacionalnog vijeća na Sandžaku, univerzitetski profesor Sead Šemsović je podnio neopozivu ostavku na mjesto vijećnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Njegova ostavka dolazi nakon višesedmične krize u ovom najvišem predstavničkom tijelu Bošnjaka u Republici Srbiji

Insistiranje „Samoopredjeljenja“ (čitaj: Ahmedina Škrijelja) na prihvatanju Inicijative o specijalnom statusu za Sandžak kao platformi za rješenje položaja Bošnjaka i statusa Sandžaka, unijelo je dosta konfuzije i u samoj SDA Sandžaka i listi „Samoopredjeljenje“. Dio Glavnog odbora SDA odbio je da glasa za takav dokument a dio vijećnika ponudio neka druga rješenja. Sam predsjednik Vijeća insistirao je na tome da bilo kakav dokument mora biti odraz zajedničke volje obje liste koje u Vjeću čine većinu.

Veoma brzo u javnost je krenula i priča o "pucanju" aktuelne koalicije, kako u BNV-u, tako i na nivou lokalnih samouprava u svim sandžačkim opštinama. Oštro protivljenje inicijativi i pravu BNV-a na njeno pokretanje izrazili su i najviši državni predstavnici a podrška je, za sada, došla jedino s albanske strane. Međutim, kao rješenje se nameće rezolucija BNV-a iz 2012. godine koja proklamuje pravo građana na regionalnu autonomiju Sandžaka u okviru Srbije, kao i pravo uspostavljanja prekogranične regije i saradnje sa južnim dijelom Sandžaka u Crnoj Gori. Rezolucija predviđa da područje grada Novog Pazara i opština Tutin, Sjenica, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj sačinjavaju jednu administrativnu oblast, odnosno posebnu regionalnu samoupravu

„I dalje ćemo insistirati na pitanjima usklađivanja nacionalne strukture u javnim ustanovama, kao i na procesuiranju zločina učinjenih u Sandžaku nad Bošnjacima. Bošnjački narod je pred velikim izazovima, ne samo u Sandžaku, i zbog toga ćemo i dati blagi prioritet statusnim pitanjima u narednom periodu“

Esad Džudžo, jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u Sandžaku, pojašnjava razloge zbog čega srbijanski zvaničnici i najutjecajniji mediji toliku pažnju, važnost i “histeriju” iskazuju ovih dana prema Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV) i predsjedniku tog predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji te lideru SDA Sandžaka Sulejmanu Ugljaninu, kao i Bošnjacima generalno. Džudžo se u bošnjački nacionalni pokret uključio prije devedesetih godina zbog tadašnjeg osjećaja historijske odgovornosti i saznanja da su “Bošnjaci stari evropski narod koji nema elementarna ljudska prava”. Od devedesetih godina aktivni je sudionik u svim političkim dešavanjima u Sandžaku. U institucionalnom organiziranju i djelovanju sandžačkih Bošnjaka posebno

Jedinstveni kanjon Ibra, planinska površ Ponor i nepregledne šume Mokre Gore, Ribaćko jezero i Vidrenjak, bajkoviti beskraj Pešterske visoravni... Ovaj jedinstveni prirodni ambijent smješten je na ne tako velikom području općine Tutin. Jedna od karakteristika Tutina jeste što je to grad s najvećim procentom manjinskog stanovništva u svijetu. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2011. godine, u Tutinu živi 31.155 stanovnika, od čega je preko 90% Bošnjaka, a službeni je jezik bosanski. Ovo mjesto nekada je slovilo za najnerazvijeniju općinu u Jugoslaviji, a danas se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta u Srbiji. Za Stav o ovom uspjehu govori Esad Džudžo, predsjednik Centra za bošnjačke studije u Tutinu i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru