Adil Abdulah došao je sa svojom porodicom prije dvije godine u Bosnu i Hercegovinu, spašavajući se od ISIL-ovih ubica. Prethodno su nekoliko godina proveli u središtu sirijskih sukoba, a potom šest mjeseci u izbjegličkom kampu u Turskoj. Šta su preživjeli i s kojim se problemima danas suočavaju, pričali su za Stav Adil, nekadašnji pripadnik Armije RBiH, i njegova porodica
Ova je baklava netipičnog izgleda i okusa, a njena priprema traje danima, što iziskuje mnogo strpljenja, ljubavi i pažnje. Da bi se postigao kvalitet, baklava se pravi isključivo od ručno razvijenih jufki i najkvalitetnijih sastojaka, a jedina stvar koja se uključuje jeste mikser, kaže Vehid
“Uzimajući u obzir jedinstvenost objekta, njegov ambijent, historijski značaj na lokalnom, regionalnom i svjetskom nivou, jasno nam je da je riječ o izuzetnom potencijalu, prije svega u pogledu turizma. Postojeći ugovor o održavanju i upravljanju objektom ističe krajem 2018. godine, a s obzirom na to da je ovaj objekt proglašen neperspektivnom vojnom imovinom od Ministarstva odbrane BiH, tendencija je da on pređe u vlasništvo lokalne zajednice”, kaže Ajla Grade
Sarajka Adela Čomić imala je 11 godina kad je rat stao. Kaže da je opsada grada u njenoj glavi trajala sve do 1998. godine, jer sve do tada nije imala priliku izaći iz Sarajeva. Dugo joj je poslije rata trebalo da se navikne na rad semafora. “Raskrsnice su se uvijek pretrčavale i nije se čekalo zeleno svjetlo. Kad je rat stao, to mi je bilo neobično”
“Pazite, svugdje se može desiti da žičara stane zbog brojnih razloga. Ovi ljudi zasigurno su sposobni da bilo koju situaciju na terenu riješe, i to sasvim sigurno i po njih i po putnike. Mi, spasioci, uvijek se pripremamo na najgore, a nadamo se najboljem. Mislim da će akcije spašavanja sa sarajevske žičare biti izuzetno rijetke, jer, kada uzmete u obzir svjetske žičare, takvih akcija spašavanja u periodu od nekoliko godina imate izuzetno malo ili nimalo. To je na taj način napravljeno i tehnički sređeno da se takve situacije svedu na minimum, ali, ako do njih ipak dođe, ovi momci sigurno mogu odgovoriti na sve zadatke”
Bosna i Hercegovina ima velike mogućnosti za proizvodnju širokog asortimana namještaja od punog drveta ili na bazi ploča, u garniturama ili u komadima. Također, kapaciteti za proizvodnju građevinske stolarije, elemenata za namještaj, montažne drvene gradnje, parketa, podova, stubišta i rezane građe su respektabilni. U Bosni i Hercegovini postoji i proizvodnja raznih vrsta ploča i furnira. Šume i šumska zemljišta u BiH obuhvataju 63 posto ukupne površine zemlje, a nivo kvaliteta drveta među najvišim je u Evropi. Drvna industrija, kao jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u BiH, zapošljava blizu 30.000 ljudi
Prošle je sedmice u Sarajevu održana prva konferencija u organizaciji nove platforme “Sarajevo Talks by Al Jazeera Balkans” o temi Arapsko proljeće sedam godina poslije. U multimedijalnoj sali Memorijalnog centra “Kovači” o ovoj temi govorili su brojni svjetski i domaći stručnjaci za Bliski istok, na kojem se od 2011. godine dešavaju velike promjene. Od tada su do danas diktatori, ali i demokratski izabrani predsjednici svrgnuti s vlasti. Revolucije protiv vlada prerasle su u oružane pobune, ubijeno je oko 100.000 ljudi, gradovi su razoreni, države su rasturene, a sve je rezultiralo i velikim brojem izbjeglica. Došlo je do stvaranja regionalnih i međunarodnih snaga i do nastanka brojnih konflikata.
“Dok sam se gombao s jednim, onaj drugi je izvadio metalnu palicu i počeo me udarati. Tom prilikom sam dobio nekoliko udaraca po glavi. Najviše me boli što se sve to dešavalo pred mnoštvom ljudi koji su bili na stanici, a i onih koji su izašli iz tramvaja, a da se niko nije usudio da priđe i pomogne. Čak i taj momak zbog kojeg sam ja reagirao i dobio batine, kako mi je kasnije rečeno, otišao je. Nije sačekao ni da uzme svoj šal...”
Pouzdani podaci o broju bosanskohercegovačkih državljana koji u zemljama zapadne Evrope borave bez dozvole postoje samo u Njemačkoj. Samo će iz ove države u Bosnu i Hercegovinu biti vraćeno 3.300 osoba koje u Njemačkoj nisu dobile azil
Rukomet je najtrofejniji sport u Hadžićima. Klub postoji od davne 1966. godine. Ime su mijenjali nekoliko puta, klupska historija pamti nazive “Partizan”, “Ingrap”, pa od kraja agresije na BiH do 2010. godine “Željezničar Ingrap Hadžići”. Kako god da se zvali, svoje su navijače navikli na uspjehe. Sada su ponovo na stazi uspjeha uz pomoć generalnog tursko-švicarskog sponzora, kompanije “Dido Group”
