fbpx

Muzički događaj ipak se desio, koncert jeste održan, ali ne na otvorenom, ne na Bijeloj tabiji, gdje je prvobitno planiran, nego u zatvorenom, u Skenderiji, pred dvije ili najviše tri hiljade gledalaca. Poražavajuće malo za tako izvikanu “zvijezdu” i tako dugo najavljivani “spektakl”

Sarajlije decenijama poslije rata raširenih ruku dočekuju umjetnike, muzičare, glumce, pjevače iz regije, kao i one koji su nekad bili njihovi sugrađani, ali su ih napustili u odsudnim trenucima, pa čak i one koji su i javno i tajno stali na stranu agresora. Slučaj “Bregović”, koji će svoj epilog doživjeti za koji dan, pokazuje tolerantnost koja čak u nekim elementima poprima oblike mazohizma i samoponiženja

Nacionalističko nastojanje Hrvatske da Bosnu i Hercegovinu, u prvom redu bošnjačku politiku, prikaže Evropi i svijetu u najgorem mogućem svjetlu počiva na jasno postavljenoj strategiji, čiji je osnovni cilj dobijanje prava na direktno uplitanje u unutarbosanska pitanja, pod izgovorom da će Hrvatska na taj način zaštititi Evropu od militantnih Bošnjaka, koji su skloni terorizmu i radikalizmu

Suočavamo se s gašenjem Odsjeka za bosanski jezik i književnost na Univerzitetu u Mostaru jer se na ovaj studij ne prijavljuje dovoljan broj studenata, a sve ih je manje i na Tuzlanskom i Sarajevskom univerzitetu. To se dešava u vremenu kada su bosanski i bošnjački identitet izloženi svakodnevnim napadima s različitih strana i svakojakim oruđem. Ko će, onda, i danas i sutra njegovati, razvijati i afirmirati kulturne, jezičke i tradicijske vrijednosti Bosne i Hercegovine

Ovog jula u javni prostor, i to u vrijeme obilježavanja 24. godišnjice od genocida u Srebrenici, na mala vrata i gotovo bez reakcija uvedena je jedna nekritička usporedba Srebrenice i Jasenovca, kao simbola za dva ogromna zločina počinjena na našim prostorima. Ne bi u tome bilo ništa sporno da se to poređenje aktualizira u širem historijskom kontekstu, a ne uoči i poslije same srebreničke dženaze, jer bi neupućeni mogli razumjeti da je genocid nad Bošnjacima srednjeg Podrinja, kao i drugi masovni zločini koje su srpske državne i paradržavne tvorevine počinile nad civilima Bošnjacima Prijedora, Foče, Višegrada, Ključa, Bijeljine, Zvornika, Sarajeva i drugih mjesta, počinjen kao neka vrsta protuteže Jasenovcu

Propusti ili zloupotrebe koje su pojedinci činili u prethodnom periodu vješto su korišteni da se pokuša demonizirati cijela jedna politika. A posebno bi bilo zanimljivo napraviti analizu kako to da je najglasniji u online napadima na prethodnu vlast čovjek koji je u Sarajevu bio njen glavni protagonist, do prije godinu prva violina izvršne vlasti, a danas skupštinski vođa

Brojnost zajedničkih nekropola u kojima jedni pored drugih leže stećci i nišani nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da su Bošnjaci, uglavnom bosanski muslimani, u najvećoj mjeri potomci srednjovjekovnih Bošnjana jer su njihovi nadgrobni spomenici, kakvih nema u ostatku muslimanskog svijeta, u sebi sačuvali osobine srednjovjekovnih bosanskih stećaka

U probosanskim, uglavnom bošnjačkim intelektualnim krugovima prisutna je dilema treba li insistirati na etničkom, nacionalnom identitetu kao posebnosti, ili je za opstanak bosanskohercegovačkog društva i države Bosne i Hercegovine korisnije potiskivati ili barem ne naglašavati nacionalnu posebnost Bošnjaka za ljubav građanske Bosne kao ideala moderne i sretne višenacionalne društvene zajednice

U isto vrijeme kada dačići, vučići, vulini, dodici podrivaju međunarodni imidž Bosne i Hercegovine i pričaju priče o “muslimanskoj Bosni”, enesovci, esdepeovci i ini demagozi podvaljuju lažne teme i dileme, optužujući bošnjačku politiku kako je svojim djelovanjem doprinijela da u Sarajevu nema dovoljno nebošnjaka i kako sarajevske ulice nose za nebošnjake neprihvatljiva imena. Paralelno se razvija napuhana medijska priča o korupciji bošnjačkih kadrova, netransparentnom djelovanju institucija Islamske zajednice, od Bejtul-mala do Ureda za hadž. Šanse da je sve to slučajno i spontano male su ili nikakve

Sa svoje četiri knjige i čak dvije hiljade i sedam stotina stranica, Dugo svitanje najobimniji je književni tekst ikad napisan na bosanskom jeziku. Autor ga je, uz prikupljanje obimne dokumentarne građe, pisao punih dvanaest godina. Kadrić čitaocu predstavlja cjelokupnu historiju Bosne i Bošnjaka 20. stoljeća, opisujući značajne događaje i njihove sudionike, godinu po godinu, ne izostavljajući ništa što može doprinijeti razumijevanju mučne, ali jedinstvene sudbine Bosne i njenog naroda

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!