fbpx

Veliki je pritisak na Vladu Federacije BiH. Vrijeme je velikih odluka, a nije lahko donijeti takvu koja će zadovoljiti svakoga i koja će biti najdjelotvornija u ovom trenutku. Neke odluke bit će teške i bolne, kratkoročno, ali će dugoročno dati željene rezultate. Neke će biti logične i jednostavne, javnost će ih prihvatiti s ushićenjem, rezultati će odmah biti vidljivi, ali dugoročno neće donijeti ništa dobro

Moguća su dva scenarija u vezi s ovom situacijom. Prvo, ako se ovakva situacija nastavi, to bi mogao biti uvod u recesiju. Svaka recesija ima svoje karakteristike. Pad ekonomskih aktivnosti, otkazivanje ugovora o poslovanju ili nesklapanje novih, smanjenje izvoza i ono što je posebno bitno: povećanje nezaposlenosti, jer preduzeća u recesiji ne zapošljavaju nove radnike. nego ih počinju otpuštati. Slabljenje poslovanja u realnoj privredi povezano je i s javnim finansijama, budžeti bi mogli postati nestabilni, odnosno, recesija u realnom sektoru mogla bi se preliti i na javni sektor, što bi moglo dodatno utjecati na ukupnu ekonomsku sliku. Drugo, ako se situacija s virusom riješi u skorije vrijeme, onda bi se u narednom periodu, u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, uz oporavak ekonomskih aktivnosti, mogla očekivati rehabilitacija poslovanja te bi ovo bio privremeni problem

Kriza će pokrenuti spiralu stečajeva, masovnih otpuštanja, osobnih bankrota i veliku ekonomsku depresiju, ne tek cikličku recesiju nakon koje se možemo vratiti na staro. Slijede hiperinflacija zbog mjera centralnih banaka (nulta eskontna stopa) i kreiranje novca ni iz čega, nemiri, porast kriminala i društvenog nasilja, civilizacijski regres kakav čovječanstvo dugo nije iskusilo. Za to je jedini moguć odgovor: potpuna promjena finansijske i ekonomske arhitekture. A za to je, međutim, potreban politički i idejni konsenzus koji se ne vidi niti kao slabašno svjetlo na kraju tunela

Iako kapital i privreda po pravilu ne poznaju nacionalnost, u rudnicima i Fabrici za pocinčavanje zaposleni su radnici srpske nacionalnosti, kao i u nekim drugim. S povratkom Bošnjaka u Srebrenicu svoje pogone otvarale su i firme čije je sjedište u Federaciji BiH, kao što su “Prevent”, “Alma Ras”, “Klas”, “Bos-Agro Food” i druge. Ove firme uglavnom su, kada je u pitanju nacionalna struktura uposlenih, multietnične

Padom cijene nafte za 30 posto padat će cijena industrijskih proizvoda. Padat će cijene nekretnina i usluga i propast će veliki broj malih i srednjih kompanija, što će uzrokovati nestašice te porast cijena osnovnih proizvoda u perspektivi, odnosno osiromašenje sve većeg broja nezaposlenih. Virus će proći, ali će se kriza nastaviti, jer nije virus uzrok, već gotovo dobrodošao alibi za priznanje kraha finansijskih sistema. Ali to nije kraj.

Corona virus nije izazov samo za zdravstvene organizacije nego i za globalnu ekonomiju. Do sada se pokazalo da corona virus na globalnu ekonomiju utiče na tri načina: prekidanjem kanala snabdijevanja, smanjenjem prodaje i izostankom radnika s posla.

Suština novog pristupa u poljoprivredi jeste veća produktivnost na manjim površinama. Time će biti savladani izazovi nedostatka obradivih površina, a korištenjem pametnih tehnologija proizvodnja će biti automatizirana i optimizirana u svakom pogledu. Prava revolucija u poljoprivredi bit će postignuta korištenjem “Internet of Things” (IoT), mašinskim učenjem, korištenjem senzora, korištenjem podataka koje prikupljaju dronovi transformirajući sistem upravljanja u realno vrijeme

Još 2016. godine Turska je postigla cilj koji su Ujedinjeni narodi postavili davne 1970. godine – da zemlje počnu izdvajati 0,7% bruto nacionalnog dohotka u humanitarne svrhe, počevši od 2013. godine. Međutim, primjenjivo za sve UN (milenijske) ciljeve, na prste jedne ruke mogu se prebrojati zemlje koje su to ispunile

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!