fbpx

: U pokušaju da Bošnjake razumije iz kulturološke, etnološke, imagološke, antropološke i sociološke perspektive, Zekić je čitaocu ponudio ogroman broj informacija i pisanih izvora, zajedno s vlastitim promišljanjima i dragocjenim zapažanjima. Izedin Šikalo istaknuo je da je Zekićeva studija svojevrsni nastavak rada Antuna Hangija u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima i kulturi bosanskih muslimana, s tim da se ovog puta oni uvažavaju ne samo kao vjerska i kulturna zajednica već i kao politički narod

“Sada, hvala Bogu, ima ukupno sedmero djece na području Jeleča. Moje dvoje, u Suljevićima četvero i ima jedno dijete sada ovdje. I ovi brojevi su super s obzirom na 2007. godinu, kada je bila utopija da dijete može pohađati školu u Miljevini. Ali, eto, hvala Bogu sada ih ima četvero. Ujutro, u 7:40 sati, četvero djece se okupi pred mojom kućom, pa ih svako jutro vozim u Miljevinu u školu. Ovo dvoje djece dolaze pješke iz Govze, to je udaljeno oko tri i po kilometra. Ja se onda vratim kući, obavim svoje poslove i onda opet odem po njih u školu”

“Unutar Koordinacije 'Naša Foča' imamo Udruženje građana povratnika i raseljenih lica u opštini Foča, zatim Udruženje žrtava rata 'Foča 92-95', Udruženje jedinstvene organizacije boraca Fočaka, ljude iz Islamske zajednice, Povratničku poljoprivrednu zadrugu 'Aladža'. Tu su i pet predsjednika savjeta mjesnih zajednica, imamo SDA kao politički subjekt i ljude koji obnašaju poslove u opštinskoj administraciji. Sve to držimo na okupu i pokušavamo da s vremena na vrijeme sjednemo, analiziramo i pričamo o onome što nam je zajedničko. Ako u datom momentu neko od ovih članica koordinacije ima neku svoju aktivnost, mi se potrudimo da im izađemo u susret i pomognemo kako god možemo”, objašnjava Izet Spahić, predsjednik Skupštine opštine Foča

Prošle sam godine upoznao ljude koji su biciklom išli na hadž. Vidio sam da je to i moguće nakon što su uspješno obavili hadž i živi se i zdravi vratili kući. Zatim sam upoznao Španca koji je prije dvije godine pješke išao na hadž. Tek mi je to bilo nevjerovatno. Rekao sam sebi da je to potpuno luda ideja. Malo zatim sam pomislio da bih i ja tako nešto mogao uraditi. I evo me, stigao sam do Sarajeva”, objašnjava Farid Feyadi

Jedan od glavnih junaka ovog alpinističkog vodiča jeste Muhamed Šišić, koji je pored brojnih prvenstvenih uspona s partnerima Miodragom Rakićem i Branimirom Maltarićem Bucom izveo prvo legendarno zimsko ponavljanje izuzetno teškog “Ilijinog smjera” u stijenu Botin na Veležu. Ovaj uspon, za to doba epskih razmjera, uspjeli su izvesti u četiri dana i tri noći

Latif Moćević rođen je 1986. godine u Čajniču. U Sarajevu je završio osnovnu muzičku i baletsku školu kao i Srednju muzičku školu na dva odsjeka. Na Muzičkoj akademiji diplomira na Odsjeku za solo pjevanje. Izdao je album duhovne muzike Dah ljubavi, kao i dva solistička albuma, Skice za pjesmu o tebi 2016, i Melodija 2018. godine.

Mustafa Širbić rođen je u Banjoj Luci 1962. godine. Djetinjstvo i mladost provodi u Prnjavoru, a ostatak života u Stuttgartu. Trenutno živi na relaciji Stuttgart – Sarajevo, piše i objavljuje knjige i pionir je u audiziranju knjiga. Do sada je uradio audiomaterijale na kasetama: Osnovna pouka o klanjanju pet vakat namaza, Potomci bosanskog nemira, Izvor, Sure Časnog Kur'ana, Vraćanje iskonu, Kur'anski tekstovi na bosanskom, njemačkom i arapskom jeziku, Vjerovanje u nevidljivi svijet, Kur'anske opomene, Ružina stabljika, Ljepota kur'anskog govora, zatim audiomaterijale na CD-u: Ljubav moje majke, Ljepota kur'anskog govora, te knjige: Ljubav moje majke, Spominjem te dahom, Čovjek je tajna i Knjiga o momentu. Trenutno radi na snimanju audiomaterijala Bog, riječ i tišina

Iz Sirije Adil i njegova porodica nisu ponijeli ništa drugo osim dva svežnja ključeva i jednu knjigu. Kaže da su ključevi od njegove kuće, podruma, auta, a da je knjiga najvredniji predmet koji je mogao ponijeti iz Sirije. Riječ je o porodičnom stablu. “Moje porijeklo ide preko imama Zejnul-Abidina, zatim Imama Husejina, onda hazreti Alija i hazreti Fatime. Allah, dž. š., zna da sam na ovo ponosan, na porodicu koja ima tradiciju i na to što smo unuci ‘grada znanja’ i unuci dragog nam Muhammeda, a. s.”

Protekle dvije i po godine, otkako je Fuad Baćićanin direktor Muzeja RAS, pokrenuti su brojni projekti. Neki su već realizirani, neki su u toku... U decembru prošle godine pokrenut je projekt pod nazivom “Levhe”. Riječ je o izložbi levhi koja je postavljena u Muzeju, što se, prema riječima Baćićanina, pokazalo kao pravi potez jer je to bila najposjećenija izložba u historiji Muzeja

“Svojim istraživanjima na bezbroj argumenata i bezbroj konstatacija i analiza Ibrahim Pašić suvereno pokazuje da su stećak i nišan organski srasli, da među njima postoji veza i da su oni simboli koji kazuju na koji način se etnos u Bosni i Hercegovini, prije svega bošnjački matični narod, razvija, koje porijeklo ima i šta sve to znači u širem historijskom smislu”