Kada su se rukometaši Crne Gore u utakmici protiv Srbije, u okviru drugog kola Evropskog prvenstva, pojavili na terenu sa zelenim dresovima, javnost nije odmah uspjela saznati stvarnu pozadinu tog gesta. Priča je to o zelenašima, pokretu i ustanicima koji su se usprotivili srpskoj okupaciji Crne Gore 1918. godine
Upuštanje Đukanovića u sukob sa Srpskom crkvom na prostoru Crne Gore činio se kao logičan, ali i dobro vremenski tempiran potez. I dok Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori tvrdi kako je ona stvorila Crnu Goru, jedan dio crnogorske javnosti smatra nedopustivim da jedna suverena država ima na svojoj teritoriji crkvu koja u imenu negira crnogorski nacionalni identitet i koja je ispostava susjedne države
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Međunarodni institut IFIMES povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori 27. decembra 2019. godine analizira aktualna događanja u toj državi. Iz opsežne analize „Crna Gora 2020: Da li će Crnogorska pravoslavna crkva postati unijatska crkva?“ izdvajamo najzanimljivije dijelove.
Iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje ocijenili su da je selektivnim odabirom događaja očigledno došlo do narušavanja naučnog principa, te da je očigledno da su preskočene sve “negativne epizode” iz posljednje decenije 20. stoljeća.
Činjenica je da su Bošnjaci i Albanci prevagnuli u korist nezavisnosti Crne Gore tokom referenduma o nezavisnosti održanog 2006. godine. Crnogorske vlasti, kažu naši sagovornici, i danas pamte taj potez i zalaganje muslimana za nezavisnost svoje zemlje, te je to jedan od glavnih razloga zašto muslimani u Crnoj Gori imaju veoma dobar odnos s vlastima, koje u velikoj mjeri podržavaju aktivnosti ove vjerske zajednice
Crnogorska policija uhapsila je u maju 1992. nezakonito najmanje 66 Bošnjaka koji su izbjegli od rata i kao taoce ih predala vojsci Radovana Karadžića i Ratka Mladića, navodno, da ih razmijene za ratne zarobljenike. Grupa izbjeglica deportirana iz Herceg-Novog 25. maja upućena je u koncentracioni logor u Foči i nekoliko ih je uspjelo preživjeti. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore istražio je dugogodišnju borbu članova porodica deportiranih u traganju za pravdom te ko je stajao iza deportacija Bošnjaka izbjeglih iz BiH
Đukanović je sasvim otvoreno dao do znanja da je na građenju crnogorskog identiteta ostao još jedan važan korak, a to je “ispravljanje teške nepravde” učinjene na početku 20. stoljeća i ukidanje crnogorske autokefalne crkve. Poručio je da će predano raditi na obnovi crnogorske autokefalne crkve, dopadalo se to nekome ili ne.
Kemal Purišić, potpredsjednik Bošnjačke stranke i BNV-a u Crnoj Gori i ministar za rad i socijalno staranje u Vladi Crne Gore, govori za Stav
“Za stanje u kojem se sada nalazi medijska zajednica u Crnoj Gori, gdje veći dio novinara radi za platu od 300 eura, bez osiguranja, dijelom su zaslužni sami novinari. Ako mi sami ne budemo cijenili sebe i svoj rad, onda neće ni druga strana”
U diskusiji je preovladalo suglasje da se trenutno stanje treba mijenjati i da se prema nadležnima mora zauzeti konkretan stav, u smislu ne samo preispitivanja bošnjačke zastupljenosti u udžbenicima historije već i potrebe ispravljanja propusta i neistina, poput nacional-političkog filovanja ili jednostrano fašistoidnog aranžiranja historijskih (ne)istina
