Bez ZAVNOBiH-a, i na njemu izgrađenih institucija javne vlasti, ne bi bilo ni aktualne državne neovisnosti. Bošnjaci su uvijek Bosnu smatrali svojom domovinom, baš kao i danas, te tradiraju sve pozitivne tekovine jedne takve ideje, bez obzira na to u kakvim se povijesnim kontekstima ona razvijala
Hrvatima je dosta spektakularnih burleski, u šta se pretvarao javni i politički život. Nekadašnji politički prvaci otišli su u arhive, u političku prošlost, a novi zauzimaju naslovne stranice i udarne termine u medijima
Jezičak na parlamentarnoj vagi bit će stranke manjinskih naroda. Bošnjačka stranka lidera Rafeta Husovića (članica Koordinacije SDA, koja okuplja još i SDA iz BiH, Sandžaka, Kosova, Hrvatske) osvojila je 3,3% glasova ili 2 poslanička mandata. Kako stvari stoje, Bošnjačkoj stranci treći mandat izmakao je za svega 100 glasova. Na ovo je svakako utjecala i lista Bošnjačke demokratske zajednice nekadašnjeg muftije Zukorlića, koja je doživjela izborni fijasko sa svega 0,3% ili 1.200 glasova.
Visok postotak izlaznosti srpskog stanovništva, koje se, nakon referenduma o 9. januaru, opredjeljivalo za Dodika ili za Savez za promjene, nenadano je podigao cenzus. U Nevesinju su Bošnjaci bili najbliži osvajanju mandata – SDA je dobila 149 glasova. U Gacku su dobili tek 96 glasova, a zbog 71 glasa podnijet će žalbu CIK-u jer smatraju da su za toliko zakinuti izbornim inženjeringom
Iako je prošlo 70 godina od stravičnog zločina partizana u bleiburškim marševima smrti, do danas je napisano svega nekoliko ozbiljnih studija koje se bave ovom temom. Nesrazmjer između opsega bleiburške tragedije i pisanih tragova o njoj treba tražiti, prije svega, u totalitarnoj politici Jugoslavije koja je po svaku cijenu nastojala uništiti sjećanje na bleiburške marševe smrti i ubijene Hrvate, Bošnjake, Nijemce, Slovence, Mađare, i nešto Srba i Crnogoraca. S druge strane, hrvatski su istraživači nerijetko, u duhu endehazijske politike identiteta, vješto skrivali ubistva Bošnjaka, navodeći ih u zvaničnim dokumentima kao Hrvate. Na osnovu istraživanja pojedinih hrvatskih historičara, brojnih izjava preživjelih svjedoka koje je sakupio vrijedni Nihad Halilbegović te nekompletnih spiskova ubijenih Bošnjaka, možemo sa sigurnošću reći da je u bleiburškim marševima smrti stradalo između 20.000 i 50.000 Bošnjaka, iako hrvatski historičar Vedran Petrović procjenjuje da je stradalo između 50.000 i 65.000 Bošnjaka. U ovom i narednom broju Stava donosimo priču o stradanju bošnjačkih vojnika i civila u bleiburškim marševima smrti te ekskluzivno objavljujemo izjave preživjelih svjedoka
Bošnjaci će u Hrvatskoj naredno razdoblje provesti u političkoj opoziciji. Upozorava nas to kako je pred Bošnjacima vrijeme redefiniranja svojih političkih prioriteta. Mladi Bošnjaci rođeni u Hrvatskoj prolaze kroz proces asimilacije i u sve većoj mjeri žele ravnopravno sudjelovati u hrvatskom političkom životu, a ne ograničeni na manjinsku političku arenu. Nekadašnjih desetak Hrvata islamske vjeroispovijesti naraslo je danas na desetak tisuća muslimanskih Hrvata
Teško je povjerovati da su u ovom mjestu rođene ličnosti koje je historija zapamtila kao najznačajnije državnike velikog Carstva. Kroz Sokoloviće, nekada presjecište puteva i nezaobilazno mjesto odmora, više ne prolaze ni putnici namjernici. A putnika je u Rudom više nego Bošnjaka. Od prijeratnih tridesetak posto, vratilo ih se svega 2,5 posto
U Jasenovačkom logoru ubijeno je 1.520 Bošnjaka iz 273 mjesta u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Sandžaku), Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Među njima je 371 Bošnjakinja (24,5%). Od ukupnih žrtava bošnjačkog stanovništva u Drugom svjetskom ratu (103.000), 1,5% stradalo je u ovom logoru. Broj nije konačan
U dvjema odvojenim objavama istog teksta na dvama različitim portalima s bosanskohercegovačkom adresom Mehmed-paša Sokolović jednom je Srbin, a drugi put Bosanac. To se dešava onda kada savremenici svoj svjetonazor učitavaju ličnostima koje su pod zemljom već stoljećima
Vrijeme izazova, historičara Adnana Jahića, obuhvata neka od najvažnijih pitanja historije Bošnjaka u prvoj polovini XX stoljeća. Knjiga oslikava različite izazove s kojima su se Bošnjaci suočili na mukotrpnom i neizvjesnom putu afirmacije svog nacionalnog, političkog, duhovnog i kulturnog identiteta. Na čvrstoj faktografskoj podlozi, Jahić osvjetljava procese, ličnosti i događaje koji čine jasnijim težinu izazova s kojima su se Bošnjaci suočili u vremenu izrazite historijske dinamike
