fbpx

Treba imati u vidu i to da nije Kongres zabrinut samo zbog ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, riječ je mnogo važnijem detalju od utjecaja – o novcu. U prošlom stoljeću SAD i Sovjetski savez takmičili su se u razvoju, proizvodnji i gomilanju naoružanja. Bilo je to vrijeme Hladnog rata. Ta utrka nije nikada ni prestala, samo je dobila novu formu, sada je cilj snabdijevati što više zemalja svojim oružjem i zaraditi na tome što je moguće više novca

Nedugo nakon što mu je sin počeo stanovati u stanu koji je pripadao “Hizmetu”, primijetio je prve promjene u njegovom ponašanju, sve je rjeđe dolazio kući, a sve više vremena provodio u “Hizmetu”. Ubrzo je shvatio da im je cilj što više udaljiti Salmira od porodice kako bi ga se moglo u potpunosti kontrolirati. Danas mu je, kaže, jasno da je na djelu bio upravo onaj proces koji se prepoznaje kao ispiranje mozga Gülenovom ideologijom

Teško je reći šta bi bila strašnija opcija, to da zaista postoji neki centar izvan Bosne i Hercegovine koji objedinjuje djelovanje beogradskih i sarajevskih medija ili da se radi o svojevrsnom nametnutom, novinarskom i medijskom mentalitetu i kulturi, preostalim još iz vremena Jugoslavije, gdje se većina sarajevskih medija u izboru i načinu obrade tema i zauzimanju političke pozicije instinktivno i automatski ravna prema interesima Beograda

Jačanje stabilnosti u regiji zapadnog Balkana, za šta se transparentno zalaže Vlada Srbije, nije moguće postići osporavanjem nezavisnosti Kosova i sličnim utjecajima iz Beograda s posljedicama destabilizacije unutar Kosova, BiH i Crne Gore. Smatra se da je Srbija faktički priznala nezavisnost Kosova, ali da iz taktičkih, političkih i ideoloških razloga odlaže zvanično priznanje, što je već učinilo 108 država svijeta. Političko i institucionalno prisustvo Srbije, posebno na sjeveru Kosova, ima smisao osporavanja teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Kosova, iako je de jure sjever Kosova integriran u državne institucije u Prištini. Dakle, problem Kosova jeste usklađivanje stvarnog i ustavnog stanja

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao

Ukupna površina Bosne i Hercegovine koju Srbija traži iznosi 40,45 kilometara kvadratnih. Srbija predlaže da joj u potpunosti pripadnu područja HE Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera. Za područje Rudo, kroz koje prolazi pruga Beograd – Bar, Srbija predlaže razmjenu teritorija

Bosna i Hercegovina vrlo je blizu, nastavi li ovakav rast izvoza, da skroz istopi trgovinski deficit s Turskom, koji u ovoj godini iznosi 176 miliona maraka, što je mnogo manje nego, recimo, 2011. godine, kada je deficit iznosio 257 miliona, ili 2009. godine, kada je bio 315 miliona

Vjerovatno je da hrvatska obavještajna služba vodi akcije i operacije u kojima se, kao dopuna legalnim, primjenjuju ilegalne metode, snage i sredstva, posebno u sredinama okupljanja i djelovanja tzv. vehabijskih zajednica. Takve akcije i operacije obavještajne službe Hrvatske ne mogu provoditi bez odobrenja i usmjerenja od nadležnih političkih i državnih autoriteta u Zagrebu. Predsjednica Hrvatske Kolinda autoritet je nadređen za takvu ulogu obavještajnog sistema Hrvatske