fbpx

Da li je moguće zaustaviti historiju, da li su mogući ireverzibilni historijski odnosi, da li je moguće vratiti stanje bivšeg Hladnog rata, u kojem je na jednoj strani Zapad, a na drugoj strani Ruska Federacija s danas samostalnim državama bivšeg Sovjetskog Saveza? Odgovor je na sva ova pitanja negativan, ali time je budućnost neizvjesnija. Može li historija izaći iz svoje ratne ljušture? Može li biti budućnosti bez ratova, uključujući i prostor Zapada i RF, kao i onaj oko i između njih

U organizaciji Univerziteta u Sarajevu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava održana je tribina “Antisemitska politika NDH u BiH”. Izlagači na tribini bili su Elijas Tauber, Almir Grabovica i Merisa Karović-Babić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, te Benjamina Londrc s Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku

Tekst čiji prijevod objavljujemo nastao je kao zajednički rad ruskog lista The Insider i britanske istraživačke mreže Bellingcat. Autor u njemu pokazuje povezanost ruskih službi i Dodikovog režima, otkriva ulogu Rusije u Dodikovoj pobjedi na predsjedničkim izborima 2014. godine i objašnjava kako Rusija planira u Bosni i Hercegovini primijeniti separatističke modele upotrijebljene na Krimu i u Ukrajini

Nervozne reakcije upućuju da je Evropa, nakon prijedloga rezolucije Evropskog parlamenta, koji je pripremio vanjskopolitički odbor u kojemu se spominje i famozni princip federalizma, a koji se ovdje tumači kao podrška federalizaciji BiH, udijelila par šamara i ljevici i desnici u Hrvatskoj, pa se sada svi pomalo povlače i tvrdi se da se reklo što se nije reklo i da se nije reklo što se reklo i da unitarizmu skloni Bošnjaci, po običaju, krivo tumače… Niko ne želi hrvatsku federalnu jedinicu, tvrdi nam Čović, unatoč onome što su čule naše uši i vidjele naše oči

Nakon današnje prekinute sjednice Predsjedništva Bakir Izetbegović je kazao da nije tačno da je bošnjačka politika pokrenula reviziju jer je revizija presude dio dugogodišnjeg procesa. Dodao je da se od bošnjačkih predstavnika očekivalo da se uključe u zaustavljanje pokretanja revizija na što Bošnjaci nisu pristali. Istakao je da su krizu izazvali oni koji su izvršili agresiju, počinili zločine, odlikovali zločine i nazivali studentske domove po njihovima imenima. Kako kaže, nije mu jasno kako neko može porediti današnju vlast Srbije sa režimom Slobodana Miloševića.

Žrtva ne može biti prisiljena da oprosti, mora biti spremna da dobrovoljno da oprost, a počinilac ga mora prihvatiti samo kao poklon koji nije zaslužen. Norveški filozof Vetlesen kategoričan je u ocjeni da ne postoji niko ko bi imao pravo prisiliti žrtvu na oprost, pa ni vjerski ili politički lider. “Niko nema pravo ni davati bilo kakvo uputstvo u tom smislu. To je isključivo pravo žrtve. Oprost nije obaveza žrtve niti je pravo počinioca. Šta god ta žrtva odlučila, niko je nema prava osuđivati ili hvaliti za to što je učinila”, kategoričan je Vetlesen

Jedna dilema razriješena je prije tog skupa, to da li Sakib Softić i dalje ima legitimitet agenta BiH. “Odlukom Predsjedništva BiH imenovan je agent BiH u Međunarodnom sudu pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije Sakib Softić. I njegov mandat zvanično traje i danas”, izjavio je za Fenu bivši agent BiH u ovom sudu, ustavnopravni ekspert Kasim Trnka. Po njegovim riječima, ono što ovdje stvara sumnju jeste polemika u vezi s tim je li revizija presude novi postupak ili nastavak ranijeg postupka.