Skupljač kostiju žrtava srebreničkog genocida
Mislim da sam do sada pronašao 250 osoba, ako ta brojka nije i veća. Nisam vodio evidenciju, jer moje je da obilazim teren i pronalazim. Nije meni do pisanja, meni je samo da se svi pronađu”
Salem se nije uspio halaliti s bratom
“Kod mene je svake godine nervoza postajala sve veća i veća jer moj brat nema svoj grob. Prošle godine nisam bio psihički spreman na bratov ukop, a ove godine njegova porodica i ja donijeli smo odluku da bude ukopan bez obzira kako se ko osjećao. Lakše je kada znamo gdje mu je mezar, gdje možemo doći i proučiti Fatihu”
Osam mjeseci i devet dana u logoru Šljivovica u Srbiji
“Uh, Šljivovica je bila gadna. To je valjda nekad bila neka fabrika. Prva dva-tri mjeseca bilo je baš loše. Nisu dali Crvenom krstu da uđe. Hrane nije bilo. Dnevno smo dobijali jednu konzervu ribe zvanu ‘čamac’, koja je išla na nas četvericu. Osim toga, dobijali smo po jednu krišku hljeba. Nikad nisam mogao shvatiti kako su uspijevali da isjeku onaj hljeb onako, jer kroz tu se krišku hljeba faktički vidjelo. To je bio obrok za 24 sata”
Put smrti u “mrtvačkim cipelama”
“Išao sam prema prolazu, prema slobodnoj teritoriji. Na putu je bilo oboreno drvo, a s lijeve strane rov. Kada sam se približio tom drvetu i rovu, izašao je vojnik koji je bio crven u licu, opsovao mi je majku i upitao: 'Ko je tebe tolikog pustio?' 'Vojska', odgovorio sam. Opet mi je opsovao majku i rekao da se vratim nazad. Vratio sam se stotinjak metara, gledao sam u rijeku Drinjaču koja je protjecala i razmišljao da skočim u vodu, pa šta bi da bi. Ali, da sam to uradio, ubili bi me jer ne bih mogao pobjeći”
“Marš mira 2018”: Prvi put od Buljima do Kameničkog Brda
Trasa od oko 13 kilometara preko Kameničkog Brda izbjegavana je svih prethodnih godina zbog zahtjevnosti i nesigurnosti. Ove će godine, prvi put nakon 1995. godine, ovom trasom proći hiljade ljudi. Riječ je o dionici od Buljima do Kameničkog Brda, gdje se desila zloglasna “Bukva”, na kojoj je ubijeno najmanje 1.000 Srebreničana
Srebrenički Osmanovići: Kuća puna radosti
Prvu godinu smo živjeli kao podstanari. Onda smo kupili kuću, polahko opremali, uselili se, i tu smo. Tad je nas bilo petero, Nahla, Naida i Ramo su bili tu, a kasnije smo se još proširili, tako da nas je sad šestero u kući. Supruga, četvero djece i ja. Imamo maline, pčele, voćnjak na selu, s ponosom ističe Senedin Osmanović
Jezero Perućac – neiskorišteni biser Srebrenice
Osim jedinstvenog i riječima neopisivog kanjona Drine i njenih pritoka, te jezera Perućac i planine Sušica, na ovom području raste više od četrdeset endemičnih biljnih vrsta, tu je šest staništa Pančićeve omorike. Dom je ovo divokoza, mrkog medvjeda i surog orla. Tu su i ostaci rimske arhitekture i srednjovjekovne utvrde, te brojne nekropole stećaka
Medna godina
Ova godina mogla bi čak biti bolja nego 2015, koja je bila izuzetno uspješna za pčelare na području Srebrenice. Po nekim procjenama, oko 70 tona meda, možda i više, imali su pčelari 2015. godine. Prosjek je tada bio 30 kilograma po košnici. Pčelarstvo je u posljednje vrijeme sve više zastupljeno, kaže Salko Nukić
Šampionska priča iz Srebrenice
“Želja Ipon” najuspješniji je sportski kolektiv u Srebrenici, a takmičari ovog kluba dobili su nadimak “nepobjedivi”. O uspješnosti kluba svjedoči i podatak da je Kristina Milošević 2015. godine proglašena za najboljeg trenera općine Srebrenica, a takmičarka iz kluba Merjema Peštalić iste je godine izabrana za najbolju sportistkinju. Naredne, 2016. godine, najbolji sportista općine Srebrenica bio je Ajdin Tabaković, koji je također član Karate-kluba “Želja Ipon”
Parkom po Bošnjacima
Bošnjaci su od vlasti RS-a tražili da se u nacrtu spornog zakona izmijene članovi koji definiraju obuhvat Nacionalnog parka “Drina” tako da se izuzme kompletna privatna imovina. Podržali su da se NP “Drina” formira isključivo na državnoj imovini (u jednoj ili više zona) jer “za to postoje pretpostavke, tj. šuma u potrebnoj površini koja obiluje neznatno izmijenjenim ekosistemima za razliku od naselja u kojima to nije slučaj”.
Strana 9 od 14