fbpx

„Naše zajedništvo je poruka koja će obeshrabriti one koji i dalje ne odustaju od separatizama i imaju loše namjere. Ovaj vid manifestacije dešava se prvi put nakon dvadeset godina. Ponosni smo na program koji su nam priredili gosti iz Sarajeva. Upravo ovakve manifestacije su ono što godinama nedostaje Bošnjacima, ne samo u Nizozemskoj, nego širom Evrope gdje žive Bošnjaci“, rekao je Samir Mušija.

"Projekti koji uz državnost Bosne i Hercegovine čuvaju i kulturnu posebnost bošnjačkog naroda su itekako dobrodošli u naš centar. Mi smo nedavno proslavili i Dan Sandžaka, a s obzirom da u našem džematu ima i veliki broj Bošnjaka porijeklom sa Sandžaka, drago nam je bilo kada smo uvidjeli da projekti poput Edicije Bošnjaci ne rade razlike unutar našeg naroda i ne postavljaju granice, bili Bošnjaci u Bosni, na Sandžaku ili dijaspori"

Međuprostor u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi ipak nije tako bezizlazan kako se čini. Bosne će biti i ima sve dok u nju vjeruje njen većinski narod – Bošnjaci. Zato je nekima stalo da ovaj narod obespamete, da ga ostave na razini infantilnog i nedoraslog konstrukta koji neprestano teži da ga neko posvoji

Iako je naše primarno područje djelovanja ekonomija, smatramo da su kulturna dostignuća neizrecivo važna, te ih nastojimo afirmirati kao jedan od važnih stubova progresa našeg društva. Naša odluka da budemo partneri najveće književne nagrade u Bosni i Hercegovini “25. novembar” posljedica je takvog našeg stava.

Koliko je god važno isticati značaj 25. novembra 1943. godine, ne smijemo izostaviti činjenice da to nije bio početak državnosti Bosne i Hercegovine, kako se u medijima često svjesno ili nesvjesno nastoji prikazati. Skrivene poruke u natpisima “sretan ti rođendan, domovino” pokazuju katkad lošu namjeru, ali najčešće neznanje i nerazumijevanje za koje ne smije biti opravdanja

Često čujemo poruke iz Republike Srpske protiv države Bosne i Hercegovine. Lokalne i entitetske vlasti negiraju državnost Bosne i Hercegovine, kao i značaj 25. novembra. Povratnici u srednje Podrinje, posebno mlađi, kažu da je to realnost koju nije lahko prihvatiti. Smatraju da Srebrenica kao simbol bošnjačkog stradanja ima izuzetan značaj za državu Bosnu i Hercegovinu. Povodom 25. novembra položi se cvijeće i prouči Fatiha u Memorijalnom centru Potočari, preživjele žrtve genocida prisjete se svojih voljenih kojih više nema

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku. Štaviše, iz njihovih radova izviru siluete malih heroja velikog srca, spremnih na beskompromisnu borbu za afirmaciju bosanskog jezika. Ovo su njihovi radovi koje su u Novoj Kasabi pripremili s profesoricom bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti Melisom Klačar te učiteljicom razredne nastave 2. i 4. razreda Semrom Zilić, a u Vrbanjcima s profesoricom bosanskog jezika i književnosti Amelom Tuzlić

Decenijama je Mrkonjić-Grad s ponosom i radošću dočekivao vijećnike ZAVNOBiH-a i brojne antifašiste koji su obilazili Spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koji je vjerno dočaravao ambijent povijesne noći u nekadašnjoj Gašića krčmi. Šta je danas ostalo od grada u kojem je vraćena državnost Bosni i Hercegovini, za Stav piše Ibrahim Halilović, prijeratni dugogodišnji reporter TV Sarajevo, rođen u Varcar-Vakufu, povratnik u rodni grad

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!