Malezija je uplovila u nestabilnu političku klimu u martu 2020. godine nakon što je došlo do preslagivanja na političkoj sceni zbog iznenadne i neočekivane ostavke tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Iako egzistira bez čvrstog izbornog mandata, Jasinova Vlada u početku je bila popularna, ali je proteklih mjeseci izgubila podršku građana, između ostalog i zbog pogoršanja situacije s pandemijom
Njegova izjava je uslijedila nakon što je Wilders na društvenim mrežama objavio uvredljivu karikaturu predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana
Biden kao glavnog krivca za činjenicu da je u SAD-u od virusa korona procentualno umrlo više ljudi nego bilo gdje u svijetu vidi upravo Donalda Trumpa. Optužuju ga da je potcijenio opasnost, odugovlačio s uvođenjem restrikcija te nabavkom i raspodjelom zaštitne i medicinske opreme, ali i da je svojim ponašanjem poslao štetnu poruku američkim građanima. S druge strane, Trump naglašava da je najteža epidemiološka situacija bila upravo u saveznim državama u kojima vladaju demokratski guverneri
“Moramo se boriti protiv retrogradne politike koja ne želi da Srebrenica bude grad svih njenih građana. To moramo mijenjati u periodu koji je pred nama. Zbog toga su važni novembarski izbori i nikad nije ni bilo važnije da izađemo na izbore i jasno kažemo da budućnost svoje djece vidimo u Srebrenici. Srebrenica je naš dom, naše jučer, naše danas i naše sutra”, poručuje Alija Tabaković, kandidat za načelnika Opštine Srebrenica
Ono što je zgrozilo dobar dio javnosti bile su poruke upućene Bezuku nakon napada. Veliki broj građana podržao je njegov čin, a mnogi su to shvatili kao trenutak kada je potrebno “obračunati se s državnim izdajnicima”. Upravo je zbog takvih komentara policija uhapsila jednu osobu koja je pisala kako “mašta ubiti premijera” i kako je “Danijel trebao njemu i ocu prepustiti da to odrade”, policija je obavila pretres i kod spomenutog pronašla određenu količinu streljiva, oružja, ručnih bombi i granata
Podaci o tome koliko je Bošnjaka učestvovalo u bici kod Caporetta različiti su ovisno o izvorima. Neki tvrde da ih je bilo devet hiljada, drugi pak da je bilo čak 50 hiljada Bošnjaka, što je bio zajednički naziv za sve bosanskohercegovačke muškarce, današnje Bošnjake, Srbe i Hrvate. Bošnjaci su služili u četiri pješadijske regimente. Prva je okupljala one iz Sarajeva i okolice, Druga je bila banjalučka, Treća tuzlanska, a Četvrta mostarska. Kasnije će, tokom rata, biti osnovane još četiri regimente
“Na izborima 2016. nisam izabran, jesam izgubio mandat, ali broj glasova koje sam dobio 2016. u odnosu na 2012. govori o tome da građani nisu bili nezadovoljni nego se jednostavno glasalo po tom nacionalnom ključu. Od brojnih sugrađana hrvatske nacionalnosti dobio sam pohvale za svoj rad i želju da to nastavim, međutim, ovdje je još taj nacionalni predznak izražen bez obzira na to koliko kvalitetno radili, bitno je kako se zovete i iz kojeg naroda dolazite”
“Nije iskreno, a još manje korektno, da na lokalnom nivou, gdje stranke HNS-a imaju većinu, ne dozvoljavaju drugima da ostvare ni minimum političkih prava i proporcionalnu zastupljenost zagarantiranu Ustavom i zakonom, dok na višim nivoima, gdje su u manjini, koriste mehanizme blokade kako bi trajno zadržali instrumente blokade i ostvarili zastupljenost veću od proporcionalne. Dok oni u lokalnoj sredini ne naprave iskorak u tom smislu, mislim da nije vrijeme da im se izlazi u susret i na višim nivoima vlasti”, ističe Šoše
Znate li da je prvi, dabome humanitarni let Armije RBiH za Srebrenicu bio 27. februara 1993. godine? A znate li da pilot helikoptera Mi-8, koji će na oduševljenje opkoljene enklave zaparati nebo iznad srebreničke doline hladnog februarskog dana, nije bio neki junak i patriota “iz reda” Bošnjaka, bosanskih Hrvata ili bosanskih Srba? Ne, bio je to kapetan Željko Jagić, Hrvat s otoka Krka. Ovo je zapis o njemu i najtežoj, višegodišnjoj operaciji “prve bosanske eskadrile” s aerodroma “Dubrave” u helikopterskoj pomoći istočnobosanskim enklavama Srebrenica i Žepa
Pripadnici jedinica “Apostoli” i “Maturice” Hrvatskog vijeća obrane (HVO) su 23. oktobra 1993. godine u selu Stupni Do kod Vareša ubili 38 osoba, a neke od njih žive zapalili, među njima starce invalide i djecu od dvije, tri i devet godina. Selo od sedamdesetak kuća potpuno je zapaljeno i razoreno.
