Poznati zagrebački advokat Veljko Miljević vrhunski je poznavatelj krivičnog prava u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj; Miljević u razgovoru za Stav pojašnjava na koji način pravosuđe Hrvatske može goniti strane državljane, oficire Armije BiH, kako Hrvatska može suditi svoje državljane optužene pred Sudom BiH te zašto to ne čini
U organizaciji Univerziteta u Sarajevu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava održana je tribina “Antisemitska politika NDH u BiH”. Izlagači na tribini bili su Elijas Tauber, Almir Grabovica i Merisa Karović-Babić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, te Benjamina Londrc s Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku
“On je saslušavao glavnog izvršitelja zločina, imao ga je ovdje i tražio od njega da kaže kako je Vikić naredio da pobije te ljude”, rekao je Karkin.
U svega dva dana u julu 1992. godine u prijedorskom je selu Briševo ubijeno 68 Hrvata. Oko stotinu hiljada krajiških Hrvata raseljeno je, zatvarano u logorima, mučeno, silovano. Njihova je imovina opljačkana, a bogomolje porušene. Sve to nije bilo dovoljno Draganu Čoviću da podrži zahtjev BiH za revizijom presude Međunarodnog suda pravde u Hagu
Florence Hartmann francuska je novinarka, spisateljica i bivša glasnogovornica Tužilaštva u Hagu. Autorica je knjiga Milošević – dijagonala ludaka, Mir i kazna – tajni ratovi politike i međunarodnog pravosuđa, Zviždači i Krv realpolitike: Afera Srebrenica. Šest je godina bila glasnogovornica i savjetnica Carle del Ponte, nekadašnje glavne tužiteljice Tužilaštva u Hagu. Bila je prva novinarka koja je 1992. godine otkrila lokaciju masovne grobnice na Ovčari kod Vukovara. Sud u Hagu optužio ju je zbog objavljivanja povjerljivih odluka Suda, kojima se potvrđuje odobravanje zaštitnih mjera za ratne dokumente koji ukazuju na direktnu umiješanost Srbije u genocid u Srebrenici
Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić optuženi su da su, “kao zapovjednici i pripadnici MUP-a, policijskih snaga i rezervnog sastava policije, u Sarajevu 22. aprila 1992. godine znali i bili informirani o zarobljavanju osam pripadnika JNA srpske nacionalnosti koji su, nakon toga, izvedeni na lokalitet Velikog parka, u blizini Doma policije u središtu Sarajeva, gdje su ubijeni rafalnim pucanjem iz vatrenog oružja, u čemu su sudjelovali Uzunović, Čovčić i druge osobe”
Malo je fudbalskih trenera iz BiH koji su u prilici s klupe voditi evropske klubove. Jedan je od njih Mostarac Meho Kodro, koji je početkom ove godine postao trener Servettea iz Ženeve i s kojim bilježi sjajne rezultate. Za Stav Kodro priča o Veležu, Sarajevu i o tome kako je od prosječnog švicarskog kluba za samo dva mjeseca napravio pobjednike
Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, ovih se dana grubo umiješao u rad RTV Zenica. Ljut zbog produljenja mandata direktorici Dženani Sivac, Kasumović je u otvorenom pismu oštro napao članove Nadzornog odbora koji su joj produljili mandat i zaprijetio prestankom finansiranja ove medijske kuće ukoliko se ne poništi odluka o novom mandatu. Kasumović je svoje prijetnje već počeo sprovoditi u djelo, no, poznavatelji prilika u Zenici tvrde kako u osnovi sukoba nije samo njegova osvetoljubivost prema kadrovima SDA, nego mnogo ozbiljniji planovi koje Kasumović ima u narednim godinama
Pred Sudom BiH, izjašnjenjem o krivici, počelo je suđenje za ubistvo zarobljenih vojnika JNA u Velikom parku u Sarajevu 22. aprila 1992. godine. Istraga o ovom slučaju trajala je godinama, a izvjesno je da će i suđenje, zbog najavljenog velikog broja svjedoka i dokaza, trajati također godinama. Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić izjasnili su se da nisu krivi
Prije tačno 25 godina, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Na referendum je izašlo oko 64% građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih 99,44%. Mnogi su bh. Srbi, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotirali referendum. BiH je proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine članica Ujedinjenih naroda
