fbpx

Post by STAV

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

Nakon što je sasvim u katoličko-prozelitskom duhu oklevetao glavnog imama za područje Medžlisa Jajce prof. Zehrudina-efendiju Hadžića, kao “osvajača koji jaše na krilima misionarsko-političkog islama” da bi nekako prisvojio valjda katoličke “spomenike kulture” u Jajcu, ovaj se put Bojić usmjerio i na reisa Kavazovića u tekstu Naprijed – u prošlost!

Sasvim je očito da protok vremena neće dovesti do bilo kakvog katarzičnog procesa ili promjene odnosa srpskog društva prema bošnjačkom društvu niti prema Bosni i Hercegovini jer nije riječ o djelovanju jedne ili nekoliko dominantnih ličnosti, nekom političkom trendu, historijskim okolnostima, nekoj specifičnoj političkoj platformi ili fenomenu određenog historijskog trenutka, već o nečemu mnogo dubljem i trajnijem, nečemu što direktno oblikuje srpsku političku misao i kulturu

Surova i gruba stvarnost i nemilosrdni jezik činjenica su polahko, ali sigurno urnisali moje naivno i romantično sagledavanje povijesti iz djetinjstva. Moje nekadašnje vizije prošlosti sve više su ličile na bezizlazni labirint, a sve manje na logični slijed realnih događanja. I tada shvatih da su Avdo Međedović i Filip Višnjić najveći balkanski historičari i da je guslarsko gudalo najbolja pisaljka s najtrajnijim i najvrednijim zapisom. I da je genijalni Avdo dublje sagledavao i slijepi Višnjić više vidio nego mnogi današnji akademici. Iako su ponekad i odstupali od stvarnosti, to su činili u poetskom i stvaralačkom zanosu

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u jedan racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada, već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

Dva puta sam zvala da provjerim da možda nisam dobro čula. U oba navrata su mi rekli da je burkini zabranjen, pojašnjavajući kako se većina gostiju buni. Trenutno se osjećam onako kako su se nekada osjećali crnci, jer mogu samo zakupiti termin da se ne bih miješala s ostalima

Ramizova priča jedno je lice Srebrenice. Izbjegličko, povratničko, u stalnoj brizi za poslom, za donacijama za obnovu kuće. Lice čovjeka koji brine kako preživjeti bez stalnog posla, koji je ostao sam, koji traga za kostima najbližih srodnika. Srebreničana poput Ramiza na desetine je, ali postoji i jedna druga Srebrenica, priča koju pričaju njena djeca, djeca preživjelih u genocidu. Djeca povratnika. Djeca koja žele ulagati u rodni kraj svojih roditelja

Život je u Foči dobar. Treba ugasiti televizore i ne slušati gluposti. Bio bih fakin kada bih rekao da sam bilo šta loše doživio u ovih pet godina otkako sam se vratio. Ima stvari koje ljudi sebi dozvole, nisu emancipovani, nisu još saznali da je rat završen i nadam se da se više nikada neće ponoviti. Ima naših ljudi koji prvi put dolaze. Aladža je otvorena i Aladža im je dala snage da dođu, da vide šta je ovdje. Srce vuče u Foču i Aladža je bila okidač koji ih je pogurao jer se do sada nisu osjećali sigurno

Prvi čovjek Federalnih cesta Pravdić je postao 2004. godine, a mandat mu je produžen četiri godine kasnije. Oni koji ga poznaju tvrde kako je uporedo s mandatima raslo i njegovo bogatstvo u nekretninama u BiH i Hrvatskoj, ali i automobilima.