Širom Turske se obilježava 96. rođendan Republike
Turski nacionalni praznik Dan Republike obilježava se nizom prigodnih manifestacija širom zemlje i u njenim diplomatskim predstavništvima širom svijeta
STAV
Post by STAV
Tragom Poslanikove porodice – Iračke hronike (1): “A s njom plače cijela vasiona”
Erbein je najveći godišnji skup ljudi na planeti. Šiije ga nazivaju hodočašćem jer većina onih koji dođu nastoje prepješačiti bar jedan dio puta, najčešće od Nedžefa do Kerbele (80 kilometara!), i time izraziti svoju ljubav prema Poslanikovom unuku, te sačuvati uspomenu na neizrecivo veliku kerbelsku tragediju
“Dvije kapele” Zlatka Ugljena
Može nas samo radovati to što se u manjim sredinama pokazuje svijest o arhitekturi. Gdje god se napravi dobra arhitektura, ona je uvijek dobra, bez obzira na to je li u glavnom gradu ili je u provinciji. U slučaju profesora Ugljena, glavni grad mogao bi se ugledati na manje sredine
Jesen u Krajini najjače miriše na kestene
PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina
Podvidača kod Sanskog Mosta: Zaboravljeno mjesto krajiških begova
Nekoliko predaja i ruševina danas je sve što nas podsjeća na prisustvo Bošnjaka u selu Podvidača. Godine prolaze, sjećanja blijede, a ruševine se dodatno urušavaju. Još malo i neće biti ničega, jer danas mnogi Bošnjaci ne vole pisati, istraživati svoju prošlost, niti je pamtiti. Relevantne institucije također ne reagiraju. Važnije je asfaltirati trista metara puta pred izbore nego obnavljati tamo nekakve stare džamije i kule. Najbolje je samo šutjeti i opet šutjeti dok se sve ne zaboravi i znamenita povijesna mjesta Bošnjaka, poput Podvidače, ne prihvate kao “stoljetno ognjište” jednog naroda, vi znate kojeg
Svjetsko, a naše: Sana Alajmović, jedina Evropljanka među deset vodećih mladih inovatora svijeta
Sana Alajmović, porijeklom iz Olova, uspjela je u Švedskoj, a tek je napunila 32 godine. Sanina kompanija “Sigrid Therapeutics” izumila je biotehnologiju kojom pomaže snižavanje razine šećera u krvi. Godine 2012. Sanu Alajmović je švedski časopis Veckans Affären uvrstio među 101 švedskog supertalenta. U maju ove godine predstavljena je u naučnom časopisu Genetic Engineering kao jedan od “deset najperspektivnijih lidera u biomedicini mlađih od 40 godina”. Sanu je nedavno vodeći američki časopis za biološke nauke BioSpace uvrstio na listu deset vodećih mladih inovatora. Ona je jedina Evropljanka koja je uvrštena na ovu listu. O svemu tome Sana Alajmović govori za Stav
Unesimo bereket u našu zemlju
Medrese dijelom kroz zekat na poljoprivredne proizvode prehranjuju svoje učenike, a pojedini medžlisi obrađuju vakufske parcele kojima raspolažu i tako postaju i donatori za humanitarna udruženja i javne kuhinje
Uspješan Bošnjak – ključ opstanka
Predsjednik džemata Edin Dragolj ističe da samo organizirano djelovanje Bošnjaka donosi opstanak i spas od asimilacije, a osnovni nosioci organiziranog djelovanja isključivo su džemati. Dodaje da Bošnjaci ovog kraja željno iščekuju pomoć određenih institucija Bosne i Hercegovine
“Čovjek-institucija” koji je zadužio Bošnjake
“Kada pogledamo trenutnu situaciju na prostoru Bosne i Hercegovine, vidimo da imamo sveukupno četiri ili pet ljudi u oba entiteta i distriktu koji se bave folkloristikom. A kada znamo da su svi oni 'proizvedeni' upravo u kabinetu profesora Maglajlića, onda vidimo da je to grupa pojedinaca koja nastavlja taj zamah bavljenja folkloristikom i usmenom književnošću, prije svega Bošnjaka, a onda i ukupnom usmenom književnošću na prostoru Bosne i Hercegovine”
Subvencije Vlade Kantona Sarajevo: Deset miliona bačenih u vjetar
Vlada Kantona uvijek bira najjednostavnija rješenja, ali najneučinkovitija. Daj firmama pare i neka one rješavaju probleme cijena. Ipak, u oba slučaja subvencija ima jedan zanimljiv detalj. Kao što reče ministar Mandić, osam miliona namijenjenih širenju gasne mreže, dakle namijenjenih za ulaganja u razvoj, za budućnost, odoše u privatne džepove, kao kratkoročna subvencija, a u slučaju vrtića, umjesto izgradnje novih, umjesto ulaganja u budućnost, novac ode opet u privatne džepove, kao kratkoročna subvencija i kratkoročno rješavanje problema liste čekanja
Strana 221 od 274