Učiteljica Ismeta Frašto ističe da nikada niko nije došao da pokaže kako se inkluzija provodi u radu s djecom. “Sami se nosimo s inkluzijom. Inkluzija je razred u razredu. Dva programa istog predmeta. Sve je individualno, od djeteta do djeteta”, naglašava Frašto i dodaje da, kada je riječ o Ajni Šabotić, ona je bila socijalizirana djevojčica, čak i više u odnosu na ostalu djece, pa uspostavljanje interakcije s njom nije bio problem
Vlasti i dalje slave izvedbu projekta, a 2. augusta su oglasili da je 81 brod prošao kanalom samo tog dana, što je najviša brojka do sada. Unatoč tome, stručnjak i suosnivač službe za praćenje tankera “TankerTrackers” Samir Madani tvrdi da ova morska ruta ne ispunjava potrebne uvjete za tranzit velikih tankera.
Pri upotrebi pojma džamahirija najviše dolazi do izražaja neznanje islamofoba. Teško je procijeniti da li među svima koji ga rado koriste ima dovoljno i onih koji znaju da ova riječ označava jednostavno republiku na arapskom jeziku.
Kakvu poruku institucije šalju omladini kada osuđeni diler droge otvara skijašku sezonu na Bjelašnici jedna je od tema ovog 249. broja Stava. U njemu analiziramo i “Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u BiH”.
Da vrijeme nije ublažilo Markovinin negativan stav spram Bošnjaka i njihovih vrijednosti, pokazuje njegova “recenzija” knjige Marka Attile Hoarea Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu, koju Markovina naziva revizionističkom. Markovini je sporno što Hoare sve one autonomaške bošnjačke pokrete ne tretira kao ustaške ili četničke kolaboracioniste i zločince.
Nauka o kosmosu, nauka o duši, William C. Chittick; “El-Kalem”, 2019. godine, 177 stranica
Film traje 50 minuta i svi koji vole i prate košarku, moći će ga pogledati u srijedu 11. decembra u tuzlanskom Bosanskom kulturnom centru sa početkom u 19 sati. Isto tako, i onaj ko ne zna ništa o ovom događaju, moći će saznati činjenice o tome kako su naše igračice postale prvakinje Evrope i ponos ovog grada i države
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke poznat je po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.
Branitelji Handkea kažu da je u toku kampanja kažnjavanja njihovog neslaganja "službene verzije" događaja na Balkanu. Njegovi kritičari odgovaraju da njegova sloboda izražavanja nije napadnuta, već laži koje nisu potkrijepljene činjenicama.
Nije, dakle, tačno da se Handkeovo književno djelo, po principu estetskih umjetničkih sloboda i kriterija, bitno razlikuje od njegovoga sramnoga javnog istupanja u odbrani zločina. Istina je posve drukčija. Jer i samo njegovo djelo, misao i zamisao toga djela počivaju zapravo na onim istim temeljima na kojima se bazira to njegovo javno djelovanje podrške zločinu i pljuvanja po žrtvama
