Talaat Fehmi medijski je portparol Muslimanske braće, najvećeg i najutjecajnijeg islamskog reformističkog pokreta. Za Stav govori o aktuelnim pitanjima s kojima se Bratstvo hvata u koštac, programu djelovanja i budućnosti pokreta.
Ako ne zanemarimo povezanost Fahrudina Radončića s velikim protestima 2014. godine u Bosni i Hercegovini koji su podsjećali na puč, onda ne čudi ovakav odnos prema pokretu i navođenje riječi El-Sisija kao “eksperta” za Muslimansku braću i demokratiju. Ono što pomalo začuđava jeste to što Radončić preko Avaza nastoji plasirati sliku Bratstva kao terorističke organizacije kako bi oklevetao Bakira Izetbegovića i SDA
Ko se još sjeća da je nobelovac Muhammed Baradei pobjegao iz Egipta čim je izvršen vojni udar koji je prizivao? Isto se desilo i najvećem egipatskom komičaru Basimu Jusufu. S druge strane, nema ništa novo što je šejh El-Karadavi rekao ili uradio u svojoj dubokoj starosti što nije govorio ili radio ranije kada je bio nagrađivan po zemljama koje sada traže njegovo stavljanje na terorističku listu. Novo je to što su establišmenti u tim zemljama procijenili da je taj diskurs jedina alternativa njihovoj neograničenoj samovolji.
U njemu je bilo sjedište Zemaljske skupštine i Narodne vlade. U njemu su stanovali poglavari zemlje i članovi kuće Habsburga. U njemu su boravili generali, državnici i banovi. U njemu je bio smješten prvi medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini. U “Konaku” je, smatraju neki historičari, izdahnuo Franz Ferdinand, čija je smrt pokrenula najveći od svih do tad viđenih ratova
Prošla je godina otkako su oficiri lojalni terorističkoj organizaciji Fetullaha Gülena (FETÖ) pokušali izazvati državni udar protiv turskog demokratskog poretka. Precizne rekonstrukcije pojedinih dešavanja u noći između 15. i 16. jula 2016. godine, koje su već godinu tema novinskih članaka i naučnih studija, popunjavaju mozaik historijskog zemljotresa čije se posljedice osjećaju i dvanaest mjeseci nakon prvog ispaljenog metka. Stoga podsjećamo samo na one najvažnije događaje koji su odredili propast terorističkog akta osmišljenog u Pennsylvaniji
Arapski jezik i književnost studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje se postepeno upoznavao s bliskoistočnom kulturom. I prije samog studija izražavao je veliko interesiranje za islamsko kulturno naslijeđe. “U tom inicijalnom periodu to je uglavnom išlo preko književnosti i muzike i snažne empatije spram palestinskog pitanja kao i duboke ljubavi prema Malcolm X-u i njegovoj beskompromisnoj borbi za prava Afroamerikanaca. Takođe, u to vreme sećam se da sam slušao u nedogled fenomenalne 'Sabri brothers' očeve muzike qawali. Inače, zanimljivo je da je upravo jednog od dvojice braće Sabri nedavno ubio fanatik iz redova tzv. Islamske države. Tekstovi su tog benda u to doba meni bili zaista nesagledivo duhovno inspirativni”, kaže Ivan Ejub Kostić. Kao rođeni Beograđanin, primio je islam, a za Stav pri put javno progovara o svojoj konverziji
Jedno od najvećih dovišta bosanskohercegovačkih muslimana jeste Ajvatovica. U sjećanje na pobožnog Ajvaz-dedu i čudo raspuknuća goleme stijene, svake se godine na njoj okupe hiljade vjernika. O odnosu vjernika prema Ajvatovici najbolje govori podatak da su je prozvali malom Ćabom
Islamski kulturni centar u Grazu podignut je tridesetak kilometara od Bošnjačkog groblja, u kojem je ukopano 805 Bošnjaka palih u borbi za Austro-Ugarsku u Prvom svjetskom ratu. Poput drugih sličnih centara u dijaspori, on ne služi samo za obavljanje molitve već i kao prostor kulture u kojem mladi uče o domovini, bosanskom jeziku i bošnjačkoj kulturi. Predavanja, kursevi, izložbe slika i koncerti duhovne muzike sadržaji su koji upotpunjuju mozaik duhovnosti što ga nudi ovaj nesvakidašnji centar, koji je ujedno i druga po redu izgrađena austrijska džamija s munarom
Ilahija od svog nastanka u 13. stoljeću do danas predstavlja najrasprostranjeniju orijentalno-islamsku formu iskazivanja ljubavi prema Bogu. Njenim začetnikom smatra se Ašik Junus, kojeg ujedno opisuju i kao najvećeg pisca ilahija. Postoji i mišljenje da su ilahije u nastanku s Ašikom Junusom bile na svom vrhuncu i da su nakon njegovog preseljenja u neprestanoj silaznoj putanji. Ako je ovo tačno, onda je vrijeme u kojem živimo najmanje pogodno za ilahije
Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka
