Džemal i Hadžera bili su povezani i historijskim kontekstima minulog sistema, Džemal kao personifikacija borca za prava Bošnjaka u okviru SFRJ i Hadžera kao metafora bošnjačke žrtve. Čitaoce ćemo kratko podsjetiti da je Hadžera Ćatović, kasnije Bijedić, sedamdeset i dva dana preživjela u jami Čavkarici 1941. godine bez hrane i vode, okružena leševima najbliže rodbine
Političko djelovanje Emira Kusturice tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu ne predstavlja samo segment promjene njegove ličnosti već je tragove tog djelovanja moguće prepoznati i u Kusturicinim filmskim ostvarenjima
Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Naš časopis objavio je u martu 2015. godine intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovora
Bijaše tad u Sarajevu nekoliko zanimljivih pripovjedača. Propustili su opisati klub crnih ljudi. Pisci su u to doba (kao i sad) bili suspregnuti uzama ljudskih odnosa i nije bilo mogućnosti izlaska iz mreže. Ili dara
Agresija na netom međunarodno priznatu državu zatekla ga je usred prvog predsjedničkog mandata, još uvijek pod formalnim i neformalnim sankcijama i otvorenom animozitetu većine zapadnih i arapskih zemalja. Bez obzira na probleme, prepoznao je značaj odbrane Bosne i Hercegovine i principa koje je epitomizirala njezina borba. U tom smislu, a potaknut i mogućnošću da se Iran tako, principijelno, vrati na svjetsku pozornicu, kao predsjednik je pružio svu moguću pomoć
Stvar je vrlo jednostavna i od bošnjačke politike jasno artikulirana više puta. Dobrodošlica je uvjetovana poštivanjem protokola – Sarajevo je glavni grad BiH, predsjednik susjedne države prvo razgovara s predsjednikom (predsjednicima) BiH, a ne predsjednikom RS-a. Prvo se dolazi u Sarajevo, a ne u Banju Luku ili Ljubuški. Poštivanje bilateralnih odnosa preduvjet je opstanku bilo kakvih budućih odnosa. O da, zato je bitno da premijer Denis Zvizdić uskoro posjećuje Srbiju, zato je bitno da pod uvjetom poštivanja državnosti BiH postoji otvoren diplomatski kanal s Tomislavom Nikolićem. Jest, tzv. Toma Grobar četnički je vojvoda s Romanije, ali je i predsjednik Republike Srbije.
Povodom 100 godina od rođenja velikog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog pisca Mehmedalije Maka Dizdara, prisjećamo se dijela intervjua koji je dao hrvatski nacionalni pisac Ivan Aralica. Naime, uvriježeno je u hrvatskoj književnoj historiji da se Dizdara označava kao hrvatskog pisca, jer se on tako navodno sam odredio, iako za to ne postoji pisani trag
Na ovaj način bi zagovornicima secesionizma bila poslana snažna poruka, međutim ove sankcije nisu dovoljne u smislu deblokade evropskog i NATO puta Bosne i Hercegovine. Za takvo nešto potrebna je jedinstvena bosanska nacionalna politika, koja opet ne može biti artikulirana bez široke nacionalne koalicije koja bi obuhvatala sve prodržavne stranke u BiH, bez obzira na njihovu partikularnu orijentaciju.
A da sve bude još složenije, potrudile su se stranke koje su među Hrvate kandidirale i osobe kojima, zbog imena i prezimena koje nose, njihovo nacionalno opredjeljenje ne bi mnogo pomoglo u Stocu ili Čapljini ratne 1993. godine.
Dakako da Bazdulj nije prisustvovao promociji i da nije imao priliku poslušati o čemu su promotori govorili i u čemu su se složili, ali srpski nacionalisti uglavnom uvijek unaprijed znaju šta to Bošnjaci misle o Andriću. Nisu se Bošnjaci mogli sastati, a da ne kažu o Andriću sve najgore i najcrnje, bez argumenata, naravno. Kao krunski dokaz da je Andrić bio suprotno od onoga što tvrdi da su rekli mostarski promotori Mahmutćehajićeve knjige, a nisu rekli, Bazdulj kaže da se “Nobelova nagrada baš i ne dodjeljuje inspiratorima genocida”.
