fbpx

Post by STAV

Umjetnički duh Emila Balcareka doći će posebno do izražaja u razdoblju od maja 1907. do maja 1908. godine, kada je kao poručnik poslan da obavlja vojnu dužnost u Zvorniku. Naime, Balcarek je u toku svog boravka pješačio i putovao po Bosni i Hercegovini te dobrim okom posmatrača zabilježio fotografije jedne zemlje, koju je, kako sam kaže, veoma brzo zavolio

Danas je jevrejsko pitanje, tvrdi Norton, zamijenjeno muslimanskim pitanjem. Nortonov osnovni uvid jeste ključ za njenu izazovnu analizu. Ono o čemu je riječ u vezi s “muslimanskim pitanjem” nisu islam niti muslimani, nego sam Zapad i njegova predanost razumu, slobodi, jednakosti, pravdi i pluralizmu. Pozadinu debate o islamu oblikuju domaće tjeskobe o urbanom životu, migraciji, kapitalizmu, nezaposlenosti, stranačkoj politici, seksu, rasi, konzumerizmu, religiji, moralu i svim drugim pitanjima o kojima se može principijelno razgovarati bez referiranja na islam, muslimane ili Bliski istok

„Niko ne bi trebao ružno misliti o međusobnom iskazivanju ljubavi i srodstva srpskog naroda na Balkanu ako ona nije nasilna prema drugima. No, mi ovdje ne govorimo o ljubavima jer primjećujemo ponovo udruživanje za ostvarivanje (veliko)srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“

Svuda kao da stojimo na nuli. Sada je šansa, kada se ide ka Evropskoj uniji, da se napravi jedan zajednički koncept i da mi Bošnjaci imamo nekoliko zajedničkih stvari na kojima možemo raditi. Tu prvenstveno treba tražiti razrješenje bošnjačkog nacionalnog pitanja. Evo, Srbi s Vučićem na čelu zaklinju se u svoj strateški program za spas srpske nacije. Imaju jednu Srbiju i još jednu, barem oni tako misle, rezervnu Srbiju koju nazivaju Republika Srpska, a kažu da su ugrožena nacija. Mislim da Bošnjaci trebaju postaviti ovo pitanje Evropskoj uniji i da konačno u kontekstu putovanja u Evropsku uniju vidimo hoće li Evropa dalje tolerirati etničko čišćenje Bošnjaka s Balkana

Uz polagan proces shvatanja da su bh. zahtjevi oko Pelješkog mosta utemeljeni na međunarodnom pravu, da će konačna presuda šesterici haških osuđenika za udruženi zločinački poduhvat s Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i Jankom Bobetkom iz hercegbosanske noćne more biti potvrđena, bilo je potrebno smisliti nešto spektakularno što bi, barem nakratko, skrenulo pažnju javnosti s brda problema kojima se ne vidi kraja

S bolnicama, hvala Bogu, nemam posla već pune dvadeset dvije godine, pa se slabije snalazim. Ne znam doktore i ne znam raspored odjeljenja. Idem hodnicima i kontam: “Dragi Bože, ima li iko zdrav?” Pred svakim vratima hrpa ljudi, mlađeg svijeta, pa i djece. Ovaj u zavojima, onaj na štakama, ovaj u kolicima, onaj na krevetu, jedan šuti, drugi ječi, treći sipljivo kašlje

U posljednjih deset godina broj katolika u Bosni i Hercegovini doživio je izuzetan pad. Samo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj je 2001. godine živjela polovica naših katolika, došlo je od početka 2007. do kraja 2016. godine do smanjenja katoličkog stanovništva za 22%. S predratnih 529.000, broj katolika u ovoj nadbiskupiji pao je prošle godine na 162.000

Ubijeni stanovnici Ljutočke doline jednostavno su proglašeni ustašama i suđenje njihovim ubicama nije dolazilo u obzir, kao ni obilježavanje mjesta na kojima su vršene egzekucije nad nedužnim civilima. Za vrijeme komunističke vladavine pomen na ubijene Bošnjake Kulen Vakufa i bilo kakvo obilježavanje njihovog stradanja bilo je zabranjeno. U novije vrijeme stalo se ukraj ovoj neljudskoj praksi. Porodice i rodbina ubijenih počeli su obilježavati godišnjice genocida u Ljutočkoj dolini skoro neprimjetno i bez predstavnika vlasti