fbpx

Post by STAV

Za sada se sa sigurnošću zna da poznatog imama s više od 41 godine mihrapskog staža nisu napali razbojnici ili narkomani jer je nakon prebijanja kod njega ostala značajna suma novca koju je nosio kao amanet. Zna se i da postoji snimak s nadzornih kamera za koji su istražni organi, po saznanju da se pojavio, rekli da je “mutan”. Napadači su ostavili zastrašujuće posljedice na Nezir efendiji, slomljeno rebro i ogromne modre podljeve nastale od udaraca palicom po glavi, leđima, nogama i rukama

Nije dobro i nije zdravo za našu političku kulturu da preuzimamo praksu i narative srbijanskih tabloida i da od izjava marginalne političarke pravimo nezdravu histeriju u kojoj se demonizira čitavo hrvatsko društvo. Suprotno od onoga što marginalni ljevičari s upalom patriotizma poručuju, to nije dobar način vođenja politike jer nas sprečava da detektiramo istinske nasrtaje i razlučimo šarade i blefove besmislenih politikanata od ozbiljnih političkih ofanziva oficijelnih državnih struktura.

U Izetbegovićevom govoru krije se odgovor zašto je SDA u ovom vremenu jedina bošnjačka politička opcija koja ima veličinu, snagu, tradiciju, znanje, iskustvo, infrastrukturu, ali, najvažnije od svega, želju i volju da brani bošnjačke nacionalne interese i pozicije. I što je najvažnije, da brani nacionalne interese, a da pritom brani i Bosnu i Hercegovinu i interese drugih naroda. SDA, za razliku od drugih stranaka koje tek uvjetno možemo nazvati bošnjačkim, jedina u sebi integrira i nacionalno i nadnacionalno, i probošnjačko i probosansko. Pozitivno je da SDA nije pala u zamku zanemarivanja, utapljanja i zamjenjivanja nacionalnog identiteta nauštrb fluidnih i iluzornih ideja integralnog bosanstva na koje druga dva naroda za sada neće pristati ni pod kojim uvjetima

Kao što smo spomenuli u ranijem tekstu o spomeniku sarajevskim specijalcima, Kukićeva današnjim spomenicima pretpostavlja one komunističke, koje preferira jer su navodno bili inkluzivni i politički korektni. Pritom, naravno, zaboravlja spomenuti da tokom pedeset godina postojanja SFRJ nije napravljen niti jedan jedini spomenik koji bi obilježavao stradanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu.

SDA, za razliku od drugih stranaka koje tek uvjetno možemo nazvati bošnjačkim, jedina u sebi integrira i nacionalno i nadnacionalno, i probošnjačko i probosansko. Pozitivno je da SDA nije pala u zamku zanemarivanja, utapljanja i zamjenjivanja nacionalnog identiteta nauštrb fluidnih i iluzornih ideja integralnog bosanstva na koje druga dva naroda za sada neće pristati ni pod kojim uvjetima.

Nakon ovog incidenta, redakcija Stava odlučila je da će se suzdržati od objave ovog događaja u medijima jer smo smatrali da je riječ o znanstveniku u poodmakloj životnoj dobi, koji je očito “izgubio kontakt sa stvarnošću”. Ovom prigodom izražavamo zadovoljstvo što smo spriječili da se ovaj osamdesettrogodišnji starac s vidnim poteškoćama u kretanju nije samoozlijedio prilikom pokušaja nasrtaja na glavnog urednika.

Povodom godišnjice ubistva Alda Moroa, a zbog činjenice da živimo u svijetu impregniranim terorizmom, mahom onim “islamskog” predznaka, nije zgoreg podsjetiti se na širi, tek završetkom Hladnog rata otkriven kontekst terorizma u Zapadnoj Evropi prošlog stoljeća. To nam može pomoći u razumijevanju “islamističkog” terora kao fenomena vremena. Dr. Daniele Ganser, švicarski historičar, objavio je 2005. knjigu NATO-ove tajne vojske: Operacija “Gladio” i terorizam u Zapadnoj Evropi. Operacija “Gladio” kodno je ime za tajnu operaciju SAD i Britanije, a kasnije NATO pakta, “iza neprijateljskih linija” u Evropi za vrijeme Hladnog rata

Unatoč tome, postoje i u bošnjačkim i u nebošnjačkim krugovima, u medijima, među političarima i intelektualcima tendencije da se sadašnji naziv negira. Zato i dalje, naporedo s terminom Bošnjak, čitamo i slušamo o bosanskim M(m)uslimanima, muslimanima, Muslimanima, Bošnjacima-Muslimanima, Muslimanima-Bošnjacima...

Pojmovi roda i rodne ideologije izazvali su velike prijepore i političko-ideološka sučeljavanja u Hrvatskoj posljednjih mjeseci. Ionako polarizirano društvo nepomirljivih protivnika zauzelo je dva suprotstavljena stava, a veoma je malen broj onih koji problemu pokušavaju prići s više aspekata. Kao, uostalom, i u svim drugim društvenim antagonizmima