fbpx

Post by STAV

Armin Hodžić, generalni sekretar Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH), završava studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te je jedan od politički najaktivnijih mladih ljudi među pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Za Stav govori o posljednjim turbulentnim događajima u SDAH te inicijativi da se ova stranka reformira te da se potaknu pozitivne promjene koje bi vratile Bošnjake na političku scenu u Hrvatskoj

Prvi i drugi slave zločince i onog i ovog rata, fašiste onog i ovog doba, međusobno se prozivajući za kolaboraciju i zločine. Treći, koje se iz tzv. građanskog bloka stranaka prozivaju za fašizam, obnavljaju partizanska groblja u Mostaru i čiste spomen-obilježja antifašizma u Sarajevu, jer ne zaboravimo da je JU Muzej “Alija Izetbegović” uz pomoć aktivista iz mladeži SDA i političkih predstavnika ustanova iz kantona pod kontrolom SDA pred 6. april očistila zapuštene Vrace. Rade ono što, recimo, ljevici i građanskim strankama nije palo napamet

Pitam se, dok sjedim u polumraku, tješi li me to otac tek tako, očinski, brižno, onako kao što se tješe djeca uplašena od mraka i nevidljivih utvara u njemu? Ili zna ono što ja ne znam, niti mogu znati, a što će tek uslijediti? Možda. Njemu su obznanjene tajne obaju svjetova

Ništa nije toliko neistinito kao jezik koji bježi od jezika. Taj se jezik sve više pretvara u pepeo, u pepeo nad našim glavama, taj jezik u kojem je sve buduće: buduća sreća, buduća bogatstva, buduća budućnost... Istiniti istraživači jezika, međutim, znaju da je u njemu živo i prošlo i sadašnje i buduće

Radončić je za pripadnost KOS-u optužio i Bakira Izetbegovića i njegovog oca Aliju Izetbegovića. On to nije uradio direktno, kao što je činio ranije optužujući neke druge ljude, nego posredno izjavom: “Oni koji meni spočitavaju da sam KOS-ovac, to su bili oni i njihovi očevi. Latić je objavio spisak bošnjačkih KOS-ovaca, neka pogledaju ko je.” Članak i spisak na koji se poziva Radončić objavljen je u Avazovom podlistku po imenu The Bosnia Times, kojeg uređuje Nedžad Latić, koji se poziva na pisanja ni manje ni više nego, kako sam navodi, “hrvatskog proustaškog portala”

Nakon što predsjednik HDZ-a Dragan Čović u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona ništa od toga nije dobio, ponovo se okrenuo svom partneru Miloradu Dodiku najavivši plan B. U planu B prva tačka jeste partnerstvo s Miloradom Dodikom, što u principu podrazumijeva rušenje države, međusobno pomaganje da obojica sebi otkinu po komad Bosne i Hercegovine. Zapravo, nije to nikakav Čovićev plan B, nego je Dodikov plan A.

Takva dehumanizacija neistomišljenika, kojem se najprije uskrati sposobnost racionalnog misaonog procesa (kao što je Haverić uradio u Kritici bosanskog uma), a zatim ga se demonizira kao besprizornu hulju ili šljam, jeste Haverićev današnji intelektualni doprinos nastavka obračuna s “neprijateljima” s kojim su se Haverićevi ideološki prethodnici obračunavali prijekim sudom i kuršumom u gluho doba noći.

Svi ti pokušaji da se insistiranjem na šovinističkim stereotipima probude bošnjački kompleksi, da se odvratna propaganda o “poturicama” okrene na svoju glavu pa da je Bošnjaci počnu prakticirati na samima sebi, da se indirektnim prijetnjama Bošnjaci uplaše za vlastitu budućnost, stalno potenciranje razlika a ne sličnosti, predstavljanje današnje Republike Turske kao nekakve istočne despotije, cijela ta negativistička kampanja omalovažavanja turskih investicija, pomoći i pozitivne političke uloge Turske u BiH jednostavno ne može polučiti neki konkretan rezultat jer je demantiraju činjenice

Kako se onda u bh. fudbalu može desiti da nakon tog roka u jednoj do ranijih sezona predsjednik Čelika moli sve kojima je ovaj klub u srcu da se skupi potreban novac za podmirenje obaveza prema pojedinim igračima? Kako se moglo desiti da javno predsjednik Slobode izjavi kako je “klub prevaren, ali da će izmiriti obaveze”, isto tako nakon zadanog roka?