fbpx

Post by STAV

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.

Čovjek koji ponajviše imitira četnički narativ o postojanju izdajnika i veleizdajnika među Bošnjacima prije četiri godine vršio je funkciju ministra sigurnosti BiH. Ime mu je Fahrudin, prezime Radončić, a nadimak među narodom po društvenim mrežama Šćepo.

“Ovdje počivaju jugoslavenski borci koji su pali daleko od svoje domovine, pokošeni rafalima poslije pobune u Villefranche-de-Rouergueu 17. 9. 1943.” Naravno, i taj se memorijalni prostor nazivao “grobljem jugoslavenskih mučenika”. Kako rekosmo, danas hodamo Avenijom Hrvata. Nažalost, čini se da još uvijek ne naziremo kraj ovom mučnom posvajanju bošnjačkog antifašističkog bljeska

Neprestano treba podsjećati i opominjati, kao što nam je nužno shvatiti da jednom za sva vremena odbacimo izlizanu parolu Kud svi Turci, tud i mali Mujo, koja nam je tako zlobno i drsko podvaljena, a koju smo mi, opet, tako glatko i merhametli prihvatili kao nezaobilazni životni slogan. Mali Mujo može i mora samo tamo kud zna gdje i zašto ide, i nikako drugačije

Svako od nas prije nego što stavi iksić u kućicu pored imena političkog subjekta treba da se zapita: kako se ovaj politički subjekt odnosi prema prošlosti moje domovine, kako se odnosi prema sadašnjosti, koja mu je vizija budućnosti, kako se odnosi prema mom identitetu, na šta je spreman ukoliko neko nekada udari na moju zemlju i moj narod? Na ova pitanja tražimo odgovore kroz izjave stranačkih čelnika i stranačka saopćenja

Jer, o tome se u suštini radi, za Radončića su svi glasači Memo, korisni idioti koji će za njega glasati dok im se on smije s visina svog tornja.

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Izdavači Edicije jesu “Simurg Media” / sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije. Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović. Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o već završenim knjigama: Kratka historija islama u BiH (Ismet Bušatlić) i Genocid nad Bošnjacima (Enis Omerović), te knjigama koje su u izradi: Kratka historija bošnjačke književnosti (Sanjin Kodrić), Historija Bošnjaka i Kratke historije Armije RBiH. Promociju u Narodnom pozorištu uživo je emitirana na Televiziji Sarajevo 23.9.2018 i među ostalim sadrži svečano obraćanja Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod čijim je pokroviteljstvom projekt realiziran; Filipa Mursela Begovića, glavnog i odgovornog urednika Edicije i časopisa Stav; Admira Mulaosmanovića, dekana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te Adnana Žiške, koordinatora Edicije “Bošnjaci” i direktora Muzeja “Alija Izetbegović”.

U Župi sv. Ante Padovanskog u Bihaću trenutno živi 1.901 katolički vjernik i 933 stalno nastanjene katoličke porodice. Na početku 2017. godine u ovoj župi živio je 1.991 katolik i 964 stalno nastanjene porodice. Ovakvo stanje župnik fra Bono Tomić objašnjava trendom smanjenja broja katolika Hrvata u cijeloj Bosni i Hercegovini, a kao razlog ističe znatno veći broj umrlih nego rođenih, ali i to da je određeni broj župljana odselio iz Bihaća