Nakon silaska s vlasti Nermina Nikšića i njegovih drugova, na računu tog javnog preduzeća ostao je minus od 173 miliona, svega 72 miliona maraka vrijednih ugovorenih poslova, ali i iscrpljen novac od akciza skupljanih od 2009. godine.
Za nešto više od tri mjeseca od otvaranja obnovljene sarajevske žičare obavljeno je više od 400.000 vožnji, izdato više od 200.000 karata. To je rezultat kojim se ponosimo. Već sada možemo reći da će se investicija od približno dvadeset miliona maraka u cijelosti isplatiti, i to ranije nego što je to bilo očekivano. Ohrabreni smo reakcijom javnosti, posjetilaca, gostiju, turista i medija. Žičara postaje nezaobilazna atrakcija za sve koji dolaze u Sarajevo, ali i naše sugrađane koji su bili i ostali za nju vezani
Enver Šero rodio se u Sarajevu 1956. godine. Otac Emin je iz Sokolovića, a majka Hana iz Setihova. Školovao se u Sarajevu i stekao zvanje pravnika. Krajem osamdesetih napušta zemlju i odlazi u Italiju. Ondje je pokrenuo vlastiti biznis, proizvodnju namještaja i elemenata za enterijere. Dobro je razvio posao, a njegova firma imala je unosne poslove po cijeloj Evropi. Nakon više od dvadeset godina uspješnog poslovanja i komotnog života, tamam kad je trebao uživati u svemu što je izgradio, Enver sa suprugom Fatimom, Pribojkom, 2010. godine napušta Italiju, Evropsku uniju, sigurnost i komfor, i dolazi u Sokoloviće. Da živi, stari i ostane u selu u kojem nije rođen
U prostoru nekadašnjeg koncentracionog logora Omarska 6. augusta održana je komemoracija u znak sjećanja na početak zatvaranja prijedorskih logora smrti. Ova komemoracija bila je vrhunac još jednog u nizu godišnjih ciklusa za Bošnjake i Hrvate Prijedora rasutih širom svijeta, popraćen pohodima Bosni, povratnicima i svojim kućama, te komemoracijama organiziranim od 23. maja, a koje će se završiti 22. augusta ove godine na Korićanskim stijenama
U odluci se tvrdi da je ministar pravde Abdulhamit Gül imao “vodeću ulogu” u hapšenju pastora Brunsona. Činjenica da je Gül došao na čelo ministarstva pravde sedam mjeseci nakon što je Andrew Brunson stavljen u pritvor, a da prije toga nije imao nikakvu ulogu u unutrašnjim poslovima i policiji – odnosno da nije mogao imati nikakvu ulogu, a kamoli “vodeću” u njegovom hapšenju – nije samo promakla donosiocima odluke nego, čini se, i svim medijima van Turske
“Nažalost, procedura registracije za glasanje u Bosni i Hercegovini jeste i dalje komplicirana. Oni koji se nisu registrirali trebaju na bilo koji način otputovati u Bosnu i Hercegovinu i direktno glasati. Gotovo polovina bosanskohercegovačkih građana živi u dijaspori i mi možemo glasanjem utjecati na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini”, kaže Umihana Rašović-Kasumović
Dokumentarni film Glogova – neispričana priča donosi nevjerovatne ljudske priče i sudbine. “U filmu možete vidjeti priču o čovjeku koji je bio ranjen. Četverica boraca su ga nosila, pa su došla druga trojica da ih odmijene. Naišli su na minsko polje i sva sedmerica poginula, a ranjenik ostao živ na nosilima. Preživio je poslije toga i masakr u Tuzli, ostao neokrznut. I danas je živ”, ističe autor Avdo Huseinović
Novorođenčad su dovezena u teškom stanju na našu kliniku. Poduzeli smo sve mjere liječenja, ali nismo uspjeli, rekao je dr. Spahović. Razlog za zabrinutost postoji s obzirom na to da su to terminske bebe iz kontroliranih trudnoća, kaže doc. dr. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović
Iz želje da djeca koja su rođena u Bosni i Hercegovini ili su iz nje porijeklom, a koja nisu u prilici neposredno se upoznati s prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima BiH, kulturnim naslijeđem, tradicijom, institucijama i životom u BiH generalno, dobiju osnovne informacije, kreiran je projekt “Home, Sweet Home”. Predviđeno je da mladi od 16 do 26 godina organizirano borave u Sarajevu sedam dana
“Po svim tim prilikama i kako se pričalo, za ovo mezarje zna se i u dalekom Bagdadu. Po pričama, to su šehidi s tih prostora Dalekog istoka. Kada su došli, kako su tu ukopani, odakle, to još niko ne zna”, priča Abdulkadir i dodaje da ovaj lokalitet nije smatran za obično groblje, nego su i muslimani i pravoslavci dolazili na to groblje da se mole i traže lijeka kada ih kakva bolest ili tegoba snađe. Muslimani su tu činili dovu za kišu, a pravoslavci palili svijeće
