“BiH mora da zna: Libija nema potrebe za nama. Može živjeti bez nas i obavljati svoje projekte bez Bosne. Ona ima naftu, plin i druge mogućnosti. Mi trebamo ići prema Libiji“
Knjiga pod nazivom Tradicija Bosne i Hercegovine – Zanati služi kao “vremensko ogledalo u kojem se ogleda povijest cijele ove zemlje, prikazujući ono najbolje od svih, ali ne metodologijom razdvajanja, nego zajedničkom tradicijom”
Svaki četrnaesti juli u Teočaku obilježava se kao datum kada je u obližnjem selu Lokanj smaknuto 67 Bošnjaka. Dvadeset tri godine nakon masakra, počelo je suđenje nekim od izvršilaca ovog zločina. Nalogodavci i idejni tvorci daleko su od klupa Suda BiH
Pitali smo zvaničnike i predstavnike turskih institucija u BiH jesu li teroristi uspjeli ostvariti svoj cilj i izazvati strah kod građana Turske i kako će nedavni napad utjecati na budućnost ove države
Ove godine navršava se 140 godina od herojske pobjede Krajišnika nad Karađorđevićem i njegovim ustanicima. Toj velikoj pobjedi regularnih bosanskih trupa i nizu dramatičnih situacija koje se vežu za ovaj događaj u historiografskim krugovima nije se do danas pridavala veća pažnja
Ekipa “Stava” prošle sedmice imala je priliku obići antalijsku rivijeru zahvaljujući Turističkoj agenciji “Fibula” iz Sarajeva, koja je uz podršku Ureda za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u BiH organizirala studijsko putovanje za 50 predstavnika medija iz naše zemlje. Ono što smo zatekli na ekskluzivnim ljetovalištima na Sredozemnom moru u Turskoj ne ukazuje ni na kakvu zabrinutost domaćina zbog sigurnosti
Srebrenički dječak, Benudin Bajraktarević rodio se 1986. godine u Srebrenici. U genocidu je izgubio oca i dva brata. Stariji brat i otac ubijeni su pokušavajući doći do Tuzle, a on je s majkom iz Potočara prebačen na slobodnu teritoriju. S njima je bio i njegov četrnaestogodišnji brat kojeg ne puštaju put slobode s Benudinom i majkom. Nikada ga više nisu vidjeli. Danas je Benudin potporučnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine
A ko bi mašio sehur, kukala mu majka. Upravo se to dogodilo trojici braće iz jednog sela “za planinom”, trojici rumenih bjelokapića. Recimo da se zovu Šećo, Zećo i Bećo, iako ne vjerujemo da su se i prezivali Zećo, koje je, kao što znamo, također bjelašničko prezime. Mada, i to je moguće. Ako može Duran Duran, onda može i Zećo Zećo
Frojdovski ili ne, pitanje je koje ćemo ostaviti psihoanalitičarima, ali više nikakve sumnje nema da je Güngör javnosti predočio zbog čega Erdoğan nije simpatičan faraonima našeg doba
Mislite da je hazreti Omer pitao svoju može li u džamiju. Mislite da joj je govorio s vrata: “Draga, idem da klanjam. Brzo ću. Neću ostajati na zikru.” E, na šta su spali današnji muslimani!
