fbpx

Juan Antonio Corbalán srest će u Zadru igrača koji je zauvijek obilježio njegov život: Mirzu Delibašića. Klasa od 1,97 metara, graciozan stav i sjetan pogled. Od tada je prošlo gotovo 48 godina, ali Corbalánova su sjećanja jasna. “Nikad u Evropi nisam vidio boljeg igrača od Delibašića. Čak je i tada imao neodoljivu mentalnu i fizičku zrelost. Nije izgledao kao Supermen, ali radio je stvari koje smo vidjeli samo među američkim profesionalcima. Na terenu je izgledao kao violinista”, sjeća se Corbalán u članku koji je prije nekoliko dana objavio madridski El Pais

Iako su armenski i azerbejdžanski ministri odlučili održavati videokonferencijske kontakte prije novog izbijanja rata, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev demantirao je te diplomatske kontakte početkom ovog mjeseca.

Tik do Rahmanovog imanja, gdje izranjaju sivi zidovi buduće farme, naslonjena je spomen ploča. Piše na njoj: “Masovna grobnica 04” i da su tu pronađena 362 tijela Srebreničana. Kamenica je mjesto gdje je do sada nađeno 14 masovnih grobnica. Mještani misle da ih ima još. Nedostaju Kameničani koje su komšije pobile na početku Agresije, poput šesterice momaka iz sela čija su tijela spaljena u lokalnoj kovačnici. Nađen je samo ručni sat jednog od njih. Samo u jednoj od kameničkih grobnica pronađeno je 1.153 tijela. Tu su Kameničani ispred svojih kuća, u dvorištima, koseći travu i čisteći imanja, čuvajući stoku, nalazili dijelove ljudskih tijela. Zbog toga su neki od povratnika, koji su u svojim dvorištima nalazili grobnice, odlučili odseliti zauvijek iz Kamenice. Živjeti na mjestu na kojem su bili ukopani, piti kahvu ili ručati u dvorištu iz kojeg su ekshumirani bilo je jednostavno previše za njih

“Moj jedini motiv u svemu jeste žudnja za sevapom, za djelom kojim se ljudi i životinje mogu okoristiti. Kad navečer iščekujem jaciju, često razmišljam o svojim djelima, a dobro me sjećanje služi i dobro pamtim mnogo toga. Često se zapitam: 'Allahu dragi, je li malo sve ovo sve što sam do sada uradio? Jesam li mogao više?' I ostanem u uvjerenju da sam ipak malo uradio”

Dokaz da priča o tradicionalnim zanatima još diše u njedrima visočke čaršije jeste primjer obućara koji i danas ručno izrađuje kožne mestve i čuva divne primjerke opančarskih kalupa. Ono što je također ostalo isto jeste ljubav prema ovom poslu i želja za očuvanjem onoga što je dio nas već stoljećima. Ta ljubav kod Ibrahima Buluta traje već više od 50 godina

Kolerina džamija u Potok Mahali bila je osrednjih razmjera. Završetkom izgradnje džamije 1911. godine i epidemija je kolere prestala. Smatrajući da je to uzrok prestanka epidemije, Pazarci su je nazivali i “mesdžid-hidajet” ili “bogomdana džamija”. Neki je jednostavno nazivaju “džamija u Potoku”. Tokom vremena je džamija došla u veoma loše i zapušteno stanje. Ova je džamija 1997. godine do temelja porušena i izgrađena velika i nova potkupolna džamija s visokim minaretom, koja nema nikakve sličnosti sa starim izgledom džamije. Kupola joj je pokrivena bakrom

Bliži se četvrta godišnjica pokušaja puča iz jula 2016. godine, zahtjevi Turske za izručenje Gulena te nepostojanje volje kod SAD-a da odgovori na te zhtjeve, i dalje su tema koji je ključna u odnosima između dvije zemlje. Iako je do danas održan niz sastanaka između turskih i američkih zvaničnika na temu FETO-a i izručenja Gulena, SAD-u proslijeđene značajne količine dokaznog materijala, još uvijek nisu zabilježeni konkretni koraci ka izurčenju vođe terorističke organizacije FETO Fetullaha Gulena

Iz Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet) poručili su kako bi se slike u namaskim vremenima trebale odgovarajućim metodama prekriti ili zatamniti. Naglašeno je, također, kako sa vjerske strane ne postoje bilo kakve prepreke da džamija Aja Sofija, izvan namaskih vremena, odnosno obavljanja molitve, bude otvorena za posjete