fbpx

Šta god da je u pitanju, jedno je sigurno, ovo je ogroman autogol i za tragikomičnog Mašića, no posebno za ionako uzdrmani SDP, i to u trenutku kada ovoj stranci na samrti takvi autogolovi najmanje trebaju.

Na inicijativu Turske Ambasade u Bosni i Hercegovini, u nedjelju, 14. jula u 10:00h na Vilsonovom šetalištu, biće održana kratka ljetna trka naziva "Trka za demokratiju". Generalni pokrovitelji trke su Ambasada Republike Turske u BiH, Natron-Hayat d.o.o., ZiraatBank, TIKA - Turska agencija za koordinaciju i kooperaciju i Yunus Emre institut.

Suprotstavljajući se legalnim i legitimnim odlukama da BiH bude članica NATO-a, vladajući lideri RS-a se ispoljavaju kao politički nosilac paravojnog organiziranja svrstanog na stranu Rusije, što znači da su daleko od bilo kakve “vojne neutralnosti”. Resursi paravojnog organiziranja u RS u po usmjerenjima iz Rusije i Srbije namijenjeni su da se na prostoru Balkana sukobljavaju sa Zapadom. Dakle, fingirana “vojna neutralnost” RS-a oblik je maskiranja praktičnog ideološkog, političkog i vojnog svrstavanja uz Rusiju i Srbiju, a protiv BiH i Zapada. Na taj način vladajući autoriteti RS-a provode vanjsku politiku Rusije i Srbije protiv vanjske i sigurnosne politike EU

Novopazarski nalaz” ili “autarijatsko blago” treba vratiti gradu kojem pripada, odnosno Novom Pazaru. Ovaj jedinstveni nalaz bio bi turistički i znanstveni brend Novog Pazara i Zavičajnog muzeja u ovom gradu. Gradske vlasti i Zavičajni muzej trebaju pokrenuti inicijativu za povratak ovog izuzetnog ilirsko-grčkog blaga Novom Pazaru jer njemu izvorno i pripada

Iako tema stripa nije Bosna, inspiraciju sam pronalazio u srednjovjekovnoj Bosni, što je uočljivo kroz ime našeg bana Kulina, a koje nosi kraljev sin, jedan od junaka stripa. Inspiraciju sam nalazio i u ilirskom periodu, odakle sam crpio određene pojmove za neka od plemena, kazao je autor na promociji

Naša stranka možda je uspjela dobar dio bijesa javnosti preusmjeriti na svoje marionete, čije žice povlači dok ove srljaju i glavinjaju po političkoj pozornici, ali zato marionete trpe štetu od predmeta kojima ih obasipa nezadovoljna publika. Takvom degradacijom one postaju sve manje korisne te se javlja opasnost da, prije nego što to bude odgovaralo Našoj stranci, budu prekinute upravljačke niti, a marionete se ili skljokaju ili, možda, otmu kontroli. Pitanje je koliko dugo mogu ostale političke stranke i ličnosti frankenštajn-koalicije podnositi štetu koju trpe zbog uloge paravana Našoj stranci, njenim planovima i agendama njenih sponzora

I bez činjenica, Iran je kriv, Iran je izvršio napade ili je uklonio dokaze. Nije bitno, bitno je da je za nešto kriv. Ponovite to dovoljan broj puta i imate novu istinu. Ili alternativne činjenice, što bi rekla jedna Trumpova saradnica. Iransko uvjerljivo negiranje u ovakvim se “analizama” tumači kao plauzibilno poricanje jer se time opet skreće pažnja s osnovne činjenice – dokaza nema. Osim političkog i geostrateškog konteksta, za razumijevanje najnovije eskalacije u Zaljevu potrebno se osvrnuti na ekonomski, posebno finansijski kontekst

“I danas se ponekad pitam šta je kod 75 četrnaestogodišnjaka bilo odlučujuće da upišu baš Prvu bošnjačku gimnaziju, pored šest vrlo dobrih sarajevskih gimnazija. Moje jedino objašnjenje je da su ličili na avanturiste koji su je i osnovali iz inata u ambijentu beznađa, agresorske mržnje, granatiranja i embarga i dali joj ime koje će je obavezivati da bude najbolja, a vrlo brzo i međunarodna Cambridge škola. Kao što se bruseći, pažljivo i precizno iz dijamanta dobiva briljant, tako smo mi 'izbrusili' obrazovni proces u ovoj gimnaziji, zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu, nadilazeći lične ambicije i interese, a istovremeno postavljajući visoke standarde i učenicima i uposlenicima”, kaže Lejla Akšamija

U probosanskim, uglavnom bošnjačkim intelektualnim krugovima prisutna je dilema treba li insistirati na etničkom, nacionalnom identitetu kao posebnosti, ili je za opstanak bosanskohercegovačkog društva i države Bosne i Hercegovine korisnije potiskivati ili barem ne naglašavati nacionalnu posebnost Bošnjaka za ljubav građanske Bosne kao ideala moderne i sretne višenacionalne društvene zajednice

Pokrajina Nagorno-Karabakh proglasila je nezavisnost 1992. godine, a priznale su je redom sve nepriznate “republike”: Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestovlje. Sporazum o prekidu vatre između Azerbejdžana i Armenije potpisan je 12. maja 1994. godine. Armenske snage porušile su sve što je pripadalo azerbejdžanskom narodu, nijedna džamija nije ostala čitava. Šteta koju su nanijeli procjenjuje se na deset milijardi dolara