fbpx

U utorak, 12. novembra 2019. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana je promocija Zbornika radova Alija Isaković i bosanski jezik. Promociju su organizirali Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka, a promotori su bili prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Uzeir Bavčić i prof. dr. Alija Pirić

Trumpova odluka da sastanku prisustvuje pet senatora vrlo kritički raspoloženih prema Turskoj u konačnici se pokazala dobrom jer je Erdoğan dobio priliku da direktno pouči američke zakonodavce o realnostima koje im, s obzirom na količinu antiturske propagande, u kojoj učestvuju i američke institucije poput Pentagona, sasvim sigurno promiču. Osim toga, to je bila prilika da se uvjere u odlučnost Turske glede pitanja koja opterećuju odnose, prije svega u borbi protiv PKK (i svakog drugog) terorizma, kao i očuvanja vlastitog suvereniteta

Zaliježem da promijenim okvir i izvadim bombe. Pogled mi skrenu desno, dva-tri metra od mene naslonjen na stablo jelike njihov vojnik sjedio je i velikim crnim razrogačenim očima nepomično gledao u mene. Tek tren poslije spazih kako desnom rukom stišće vrat iz kojeg je šikljala krv. Pružio je ruku prema meni, kao da hoće nešto kazati

Malo je poznato da je upravo geografija, odnosno jedan njen pravac u 19. stoljeću postao platforma na kojoj će se kasnije razviti njemački nacionalni fašizam. Geografski determinizam bio je prirodnogeografski pravac u geografiji čiji je začetnik bio najpoznatiji njemački antropogeograf F. Racel. Njegov balkanski dvojnik bio je srbijanski geograf Jovan Cvijić. Cvijićeva nacionalistička terminologija i dalje je prisutna u obrazovnom sistemu u manjem bh. entitetu kroz nazive škola, te kroz postojanje Katedre srpskih zemalja na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci, a isti termin, odnosno poglavlje nalazi se i u udžbeniku geografije za 9. razred

Crkvu sv. Ante pretvorile su Osmanlije u džamiju, pravoslavnu crkvu ustaške vlasti sravnile su sa zemljom, a od katoličke je nakon savezničkog bombardiranja ostao samo zvonik

Nišani 15. stoljeća svoj oblik duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, obeliska. I danas se to može vidjeti na takvim nišanima oko Alipašine džamije u Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među stećcima, kao na jednom greblju uz selo Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krstova. Na nišanima se kao simboli vide luk, strijela, mač. Na nišanima tog ranog vremena, u smjeni kultura, vide se i natpisi s imenima bosanske vlastele čije je ime muslimansko, a prezime starobošnjačko, i još ispisano, uklesano bosančicom. To su jedinstveni primjeri i svjedoci historijskih mijena očuvani upravo u likovnoj formi

Kao jedan od glavnih problema i centralnih neskladnosti u ovoj predstavi izdvaja se odluka o kombiniranju stranih i domaćih tekstova, odnosno onih Aleša Kurta i Nejre Babić s onima Sama Guzmana i Iana McWethyja, jer koliko god se o vršnjačkom nasilju govorilo kao o globalnom problemu, ono zasigurno nije jednako u Bosni i Hercegovini i SAD-u, jer nije isto okruženje u kojem nastaje, nije isti način i svakako nisu iste posljedice

Uoči obilježavanja još jednog 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine – čini se korisnim pokušati dublje sagledati odnos između ovakvih značajnih državotvornih datuma i historijskih epoha u kojima dočekujemo i obilježavamo takve datume, kao i ono što u vremenu u kojem danas živimo najozbiljnije prijeti da ih obesmisli, učini nevažnim i anahronim

U jednom intervjuu, na konstataciju da svi kažu da je on dobar čovjek, Zuko je odgovorio: “Nije tačno. Apsolutno nije tačno. U meni ima zla makar koliko i u drugim ljudima. Ono gdje bih sam sebi odao izvjesno priznanje to je rigorozna odluka, odnosno sposobnost da kontrolišem sebe i sopstveno zlo. U meni kuljaju ljubomora, zavist, podlost, poriv za osvetom, proplamsaji ljute mržnje. Da ih ne kontrolišem, imali biste posla s jednim od najlošijih ljudi koje ste ikada upoznali. Kontrola, to je ključna riječ”