“Ukupno će biti postavljeno pedesetak solarnih sijalica. Vjerovatno smo prvo selo u Bosni i Hercegovini koje pitanje rasvjete rješava na ovaj način. Tako je i kad se radi na održavanju puta, svi rade na tome, uključujući i dijasporu. U selu su svi uključeni na svoj način, koliko ko može”
Hafiz Amir Čauš, osnivač kluba “Prijatelji knjige Čikago”, poručuje da je organiziranje kluba knjige od izuzetne važnosti za Bošnjake u dijaspori jer time ne samo da mogu poraditi na vlastitoj “mentalnoj higijeni” već mogu predstaviti i sebe i svoju vjeru na način koji nije uobičajen, iako bi to trebao biti s obzirom na to da je čitanje prvi imperativ jednom muslimanu. Jedne se prilike, kako kaže, u razgovoru s prezbeterijanskim pastorom pozvao na Hemingwaya, a pastor je ostao u šoku. “Bio je naprosto šokiran time što sam ja čitao Hemingwaya, a on ne”
Na današnji dan navršava se tačno 75 godina od savezničke operacije “Ratweek – Nedelja pacova”. "Cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička stanica 'Alipašin most', važno željezničko čvorište, pri čemu je 8. septembra 1944. godine stradao logor s mnogim njegovim žiteljima, najvećim dijelom izbjeglicama iz istočne Bosne. Broj ukopanih u zajedničkoj grobnici bio je približno 200, dok se za 66 navodi da su izgorjeli, kao i da je jedan broj ljudi raznesen u eksploziji", piše u istraživanju za sedmičnik Stav dr. Senija Milišić. Ovih dana je na području općine Novi Grad, na lokaciji iza RTV doma gdje se gradi novi tržni centar, pronađena avio-bomba teška 500 kilograma, zaostala upravo iz operacije “Nedelja pacova”. Koincidencija ili ne, ali na godišnjicu od bombardiranja i stradanja bošnjačkih civila, u Sarajevu se i dalje iskopavaju bombe. Buđenje pacova, rekli bismo citirajući naslov kultnog crnovalnog filma jugoslavenskog reditelja Živojina Pavlovića.
Loša ekonomska i dominantno nacionalistička politika dovela je Republiku Srpsku i većinu njenih građana u težak položaj, koji svaka kriza može samo dodatno pogoršati. Stabilna Bosna i Hercegovina jedina je šansa za prosperitet svih njenih građana, a bez obzira na to što ih mediji i izabrane vođe uvjeravaju u suprotno, posebno je potrebna onima koji žive u manjem bosanskohercegovačkom entitetu
“Oni se neće i ne mogu suprotstaviti pritiscima Sjedinjenih Država, podršci SAD terorizmu ili pokušajima intervencije. Oni ne mogu progovoriti ni jednu riječ protiv opsade Turske sa sjevera Sirije i tjeranja Turske s istočnog Mediterana. Oduševljeni su naporima Sjedinjenih Država glede urušavanja turske ekonomije. Smeta im intervencija Turske protiv organizacija koje joj prijete. Da mogu, izazvali bi rat između Turske i Rusije. Brzo bi izvukli naše trupe iz Sirije i odmah okončali borbu protiv PKK-a u Anatoliji”
Ankara je spoj modernog grada koji obiluje bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. U centralnoj gradskoj zoni ističe se trg Kizilay, uz mnoštvo prodavnica i poslovnih zgrada. Tu je i pješačka zona koja obiluje velikim brojem restorana u kojima možete uživati u poznatoj turskoj kuhinji. Veliki gradovi poput Ankare uvijek kriju brojna iznenađenja. Ako uz to dodamo da su Turci uvijek domaćinski raspoloženi, očekivanja postaju daleko veća
Svi u Krajini čuli su za čuvenu Zuhrabovu bozu, koju je još daleke 1918. godine u svojoj slastičarnici “Manon”, koja se nalazi u centru Bosanske Krupe, otpočeo proizvoditi Zuhrab Ibrahimović, a koji je u to vrijeme slovio za vrhunskog slastičara
Uzrok krize oko formiranja vlasti leži u Dodikovom zahtjevu da se ne poštuje Zakon o odbrani, Odluka Predsjedništva BiH iz 2009. godine i Strategija vanjske politike iz marta 2018. godine, kojima se definira naš NATO put. Dakle, jedini krivac što do sada Vijeće ministara nije uspostavljeno jeste Dodik i njegovo nepoštivanje zakona i ranije donesenih odluka. Uzrok neformiranja vlasti na nivou FBiH leži u Čovićevom zahtjevu da se prethodno izmijeni Izborni zakon kako on to traži. Ova dva političara i politike koje predstavljaju djeluju sinhronizirano. Zajedničko im je da ne žele poštovati postojeće zakone. To je taj diktat na koji se ne smije pristati
Od četiri evropske ekonomije koje su među deset najvećih na svijetu, Bosna i Hercegovina s dvije ima trgovinski suficit, a s druge dvije ne tako strašan deficit ako se uzme u obzir ukupan iznos trgovine. Naime, s 4. ekonomijom svijeta, s Njemačkom, Bosna i Hercegovina 2018. godine imala je deficit od 100 miliona maraka. U tom periodu izvoz u Njemačku iznosio je 1,7 milijardi maraka, a uvoz iz Njemačke 1,8 milijardi. Podsjetimo, u jednom trenutku tokom prošle godine Bosna i Hercegovina imala je suficit i s Njemačkom, ali i deficit od 100 miliona s takvom velesilom ogroman je uspjeh naše ekonomije
“U Konjević-Polju zaustavljali su nas čekajući da vide da li će oni koji su otišli preko šuma vršiti proboj. Na stadionu sam vidio hrpu ruksaka i veliku grupu zarobljenika. Taj dan kad smo krenuli, od izlaska iz te hale pa do dolaska na slobodni teritorij, za mene je trajao cijelu vječnost”
