Za razliku od vremena kada je šund predstavljao “samo” novonastali muzički žanr na Balkanu, prozvan kao “turbo-folk”, njegovi su se današnji potomci iz zabavnog medijskog sadržaja, emisija i tabloida infiltrirali u cjelokupni kulturološki, religijski, društveni, historijski, te čak i politički život ovdašnjih prostora i kreirali sasvim novu društvenu svijest
Gostovanje Sanele Prašović-Gadžo na televiziji N1 raspršilo je sve sumnje da se ova (dobro) varena političarka mogla konačno oficijelno angažirati bilo gdje drugo osim u SBB-u.
Moliti se može samostalno, u gluho doba posljednje trećine noći, kada se dove ne odbijaju, a može i kolektivno, u grupi od desetak, stotinjak ili hiljadu ljudi. Ovakva, kolektivna dovljenja obično podrazumijevaju mjesta na kojima se vjernici okupljaju, poznata kao dovišta. U Bosni i Hercegovini se makar jednom godišnje na dovištima okupljaju hiljade vjernika. Iz njih izviru ostaci bošnjačke duhovne kulture, kulture starih bogumila, a ona su i nepobitan dokaz kontinuiteta bosanske duhovnosti, bosanske države i autohtonosti Bošnjaka
Po svoj prilici, Bali-beg, šarmantni i markantni lik iz filmske priče Veličanstveno stoljeće ili Sulejman Veličanstveni, kamengradski je subaša Malkoçoglu. Brojne su sličnosti između stvarnog i filmskog Malkoč-bega. Moguće je da se junaštvo kamengradskog subaše dojmilo i autora ove veoma gledane serije, pa su izgleda odlučili da ga predstave na jedan svoj “filmski” način. Beg Malkoçoglu najvjerovatnije se susreo sa sultanom Sulejmanom Veličanstvenim 1536. godine, kada je u Edirne pratio mrtvo tijelo bosanskog sandžak-bega Mehmed-bega Mihalbegovića. I tu mu se gubi trag. O Malkoč-begovu službovanju turski zgodopisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode da je mnogo jada nanio hrvatskoj Lici i Krajini, neprestano provaljujući preko granice
U neposrednim borbama s daleko opremljenijim i organiziranijim neprijateljem pada i naša prva žrtva. Tada nisam ni znao kojoj vjeri Peđa pripada ni kako se izjašnjava, a to mi nije bilo ni važno. Ali, danas je važno reći da je bio Srbin. Ovo je vrijeme kada nas optužuju da smo bili muslimanska vojska, da smo se borili za islamsku “findžan” državu. I mi, nekako, bez obzira što dobro znamo da su te optužbe puka izmišljotina, moramo dokazivati ono što je tada bilo potpuno jasno i u šta niko nije sumnjao – da se istinski borimo samo za slobodu, da branimo vlastite živote i naše porodice
“Neshvatljivo mi je da pojedine partije svoje političko djelovanje i izbornu kampanju zasnivaju, između ostalog, i na napadanju krovnih studentskih i omladinskih organizacija s kojima bi trebali najbolje da sarađuju i traže rješenja za popravljanje statusa mladih. Vjerovatno su ti napadi izazvani i zbog činjenice da njihovi članovi ili simpatizeri ne vladaju tim organizacijama”, kaže Serdarević
Atak na “cvijet Srebrenice” klasika je u već dobro poznatom narativu osporavanja apsolutno svih bošnjačkih simbola. Dok napadi izvana idu na demonizaciju bošnjačkih simbola označavajući ih kao mrzilačke ili uvredljive, napadi iznutra gotovo po pravilu idu na njihovu kriminalizaciju, pokušavajući ih zaprljati, obezvrijediti i problematizirati kao kontroverzne
Zadnjih godina Drežnica, u kojoj živi 2.423 stanovnika, u žižu javnosti dospjela je pokretanjem teme istraživanja ležišta nafte u Dinaridima. Pored nafte, glas o Drežnici širom Bosne i Hercegovine, ali i dalje, pronijele su učenice iz lokalne škole, članice teatarske sekcije koje su 2017. godine u Potočarima izvele performans “Majka Srebrenice”
Novinari iz Evrope, Afrike i Azije pozvani su u Tursku na obilježavanje godišnjice od neuspjelog vojnog puča prije dvije godine. U sklopu posjete boravili su tri dana u gradu i regiji Kastamonu na sjeveroistoku Turske, obišavši drevne lokalitete i znamenitosti ovog malog grada, nekada važne stanice na Putu svile. Među njima je bio i reporter Stava
Tako smo, opet, došli do situacije da se diskriminacija najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja kao borba protiv diskriminacije, pa čak i da sami Bošnjaci podržavaju diskriminaciju nad samim sobom.
