fbpx
  • 2018
    • (Page 150)
2018
150Politika
Komšić? Ma hajte molim vas

Ako je SDP prije 12 godina eksperimentirao s modelima izbornih kandidatura pa se Komšićeva pojava tada može i opravdati, danas znamo kakve je duboke podjele izazvala. Suštinski, ponudila je Čoviću priliku da maljem neravnopravnosti Hrvata udara i Bošnjake i državni sistem u cjelini, za što je dobivao i podršku od Milorada Dodika. Stoga, sada se komotno može reći da je SDP-ova podrška Komšiću neodgovoran, štetan i nemoralan čin koji se nikako ne može nazvati probosanskom politikom

149Društvo
Još uvijek toleriramo nasilje

“Ženske nevladine organizacije nesumnjivo su utjecale na to da se više govori o nasilju. Međutim, i danas je izazov govoriti u javnosti o ovoj temi jer i dalje, nažalost, postoje ljudi koji ne prihvataju da se nasilje uopće može desiti ili ga, pak, toleriraju. Pokrenuti su mnogi projekti da bi se u javnosti više govorilo o posljedicama nasilja. 'Medica' Zenica to radi kontinuirano, shodno vlastitim kapacitetima, ali i u saradnji s medijima koji imaju izuzetno važnu ulogu u podizanju svijesti javnosti”

149Svijet
Ko kupuje rusko, a ko američko oružje

Treba imati u vidu i to da nije Kongres zabrinut samo zbog ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, riječ je mnogo važnijem detalju od utjecaja – o novcu. U prošlom stoljeću SAD i Sovjetski savez takmičili su se u razvoju, proizvodnji i gomilanju naoružanja. Bilo je to vrijeme Hladnog rata. Ta utrka nije nikada ni prestala, samo je dobila novu formu, sada je cilj snabdijevati što više zemalja svojim oružjem i zaraditi na tome što je moguće više novca

149Politika
Bošnjaci između vlastitih kompleksa: Ugađanje tuđem šovinizmu

Srpsko-hrvatski šovinist mora zaista nabiti veliki šovinistički staž, izazvati skandal ili direktno napasti lične interese ovakvih bošnjačkih kompleksaša da bi se oni uopće natjerali kritički ga spomenuti, a kamoli osuditi. Taj svojevrsni moralni relativizam i potpuni izostanak osjećaja za zajednicu kojoj se pripada tipičan je za one među Bošnjacima koji se politički, ali i identitetarno nazivaju građanima

149Kultura
Četvrt stoljeća rada i djelovanja bužimskih “Gazija”

Od osnivanja do danas kroz hor “Gazija” prodefiliralo je preko 100 članova, uglavnom iz Bužima, a dijelom i iz Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Cazina. Danas “Gazija” djeluju kao muški hor, organiziran u udruženje koje broji oko 30 članova. Kako se, pored ilahija i kasida, u posljednjih nekoliko godina izvode i sevdalinke, hor “Gazija” promijenio je naziv u Hor duhovne muzike i sevdaha. U periodu postojanja hor “Gazija” ima preko pet stotina nastupa širom Bosne i Hercegovine i inostranstva

149Društvo
Veliko blago Krajine

Arheologija i istraživanja kojima se ova nauka bavi vrlo su značajna za svaki narod, državu, regiju i grad. Problem je ako to niko ne vidi. Uzmimo za primjer Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, koji je svjetska institucija, naučni i kulturni brend i dvostruki ponos, a, evo, već godinama ne radi kako treba”

150HistorijaKultura
In Memoriam: Hamza Humo
149Društvo
Vuk na službenom putu

Nije to, naravno, ništa novo, niti je originalna Bačanovićeva umotvorina, niti je specifično za (veliko)srpsku političku misao, jer gotovo iste ideje baštine i hrvatski supremacisti i speratisti, no, stvar je u tome da Srbi i Hrvati jednostavno nisu u poziciji Izraelaca niti su Bošnjaci u poziciji Palestinaca. U bilo kojem smislu. Koliko će proći dok Bačanoviću i kompaniji ta činjenica ne postane jasna?

149Društvo
Kad žrtva zavapi: “Mir, mir, niko nije kriv”

Prošlo je 5 godina od osnivanja Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK). Da li on postoji danas, sa sigurnošću ne zna ni njegov predsjednik Mustafa Cerić. To mrtvorođenče, zapravo, nikada nije ni imalo neke aktivnosti i rezultate. Ipak, uočljivo je da se Cerić više i ne predstavlja kao predsjednik SBK-a. Uočljivo je i da ga sve manje ima u društvu njegovog partnera Zukorlića, kojem je Cerić očito postao nepotrebni bagaž u novoj prosrpskoj politici zavijenoj u celofan žrtvinog vapaja za pomirenje

149Društvo
Poslovni projekt koji je bio osuđen na propast

Prvi veliki propust uprave “Mikser Housea” bio je izbor objekta u kojem se ovaj kulturni centar smjestio. Naime, bivša fabrika željezničkih vagona “Vaso Miskin Crni”, uključujući i dio koji je bio iznajmljen “Mikser Houseu”, a koji je u vlasništvu firme “Malcom”, direktora Envera Malagića, prema Regulacionom planu “Centar Novo Sarajevo”, namijenjena je za rušenje