Pogotovo je zanimljivo to što kod Mašića i njegovih partijskih drugara nema takve histerije kada je riječ o neprestanom uraganu govora mržnje i zveckanja oružjem koji dolaze iz velikosrpskih dodikovskih krugova.
U Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, 22.02., održana je promocija Zbornika radova „Bosna prije svega“ o životu i djelu predsjednika Alije Izetbegovića. Riječ je o studentskim radovima koji su pisani pod urednikovanjem dr. Admira Mulaosmanovića, a ranije su izlagani na simpoziju koji je organizirao JU „Muzej Alija Izetbegović“, Udruženje „Mladi muslimani“, Fond „Bošnjaci“ koji su i izdavači Zbornika radova.
Sarajevu Pamuk ne znači ništa više od dobrog pisca, a nagrada počasnog građanina ne daje se dobrim piscima, dobrim političarima ili novinarima, već ljudima koji su nečim zadužili ovaj grad
U sportskoj dvorani Luke sam s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem dočekao rahmetli predsjednika Izetbegovića u prepunoj dvorani. Sjećam se da je predsjednik istakao kako Bošnjaci ne žele rat i da su daleko od te ideje, ali, gledajući šta se dešava u našoj okolini, moramo razmišljati najzad i o toj opciji ako, ne daj Bože, dođe do nje, kako bismo organizirali sve patriote da brane našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Tu u Bihaću je on praktički najavio osnivanje Patriotske lige, da bi 10. juna iste godine u sarajevskom Domu policije sazvao sve značajnije političare, funkcionere, sportske radnike i intelektualce, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, te im iznio stav da je došlo vrijeme da se formira jedna organizacija”
U izdanju izdavačke kuće “Dobra knjiga” uskoro iz štampe izlazi novo publicističko djelo književnika Ibrahima Kajana. U više nastavaka koje feljtoniziramo u sedmičniku Stav pokušat ćemo, uranjanjem u dostupne dokumentarne izvore od kojih se neki prvi put objavljuju na našem jeziku, profilirati osebujnu osobu Mustafe Mujage Komadine, s ciljem da se odgovori na bitno pitanje šta je to bilo ključno u njegovom ukupnom djelovanju po čemu je sudjelovao u historijskim kretanjima u razvoju Mostara, a i na razini Bosne i Hercegovine, posebice u profiliranju stavova poznatog “Džabićeva pokreta”
Nije riječ o Mijovićevom promišljanju, već je riječ o fetišima i opsesijama njegovog vlasnika i nalogodavca Fahrudina Radončića
Lučića hvata panika, to je očito iz njegove grčevite reakcije. Prije svega muči ga jer je spoznao da u Hrvatskoj žive Bošnjaci i da očito nisu retardi i mentalno zaostale ličnosti kako to on pretpostavlja i kako bi to volio predstaviti. Lučiću je dobar i prihvatljiv jedino Hrvat musliman poput njegovog dobrog saradnika Zlatka Hasanbegovića, s kojim je mnogo puta dijelio zajedničke stavove na javnim tribinama po Hercegovini
U pitanju nije opstanak SDA koja se trenutno nalazi u procesu reformiranja, u pitanju je opstojnost države i Bošnjaka općenito.
Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu. Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima, tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo “građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore.
Uvod u historijsko vrijeme djelovanja gradonačelnika Mostara Mujage Komadine prvi je nastavak feljtona iz knjige književnika Ibrahima Kajana koja uskoro izlazi u izdavačkoj kući “Dobra knjiga”, Sarajevo. U više nastavaka koje feljtoniziramo u sedmičniku Stav pokušat ćemo, uranjanjem u dostupne dokumentarne izvore od kojih se neki prvi put objavljuju na našem jeziku, profilirati osebujnu osobu Mustafe Mujage Komadine, s ciljem da se odgovori na bitno pitanje što je bilo ključno u njegovom ukupnom djelovanju, po čemu je sudjelovao u historijskim kretanjima u razvoju Mostara, a i na razini Bosne i Hercegovine, posebice u profiliranju stavova poznatog “Džabićeva pokreta”
