fbpx

Prije 26 godina, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Na referendum je izašlo oko 64% građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih 99,44%. Mnogi su bh. Srbi, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotirali referendum. BiH je proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine članica Ujedinjenih naroda

Stvarno, šta je nama 1. mart? Kako ga obilježavamo, osim što državne, federalne i kantonalne institucije izvjese zastave, naravno, niko ko nužno ne treba ne radi, prave se “mostovi” da se spoji dan s vikendom ako je ikako moguće, bude protokolarnih sjednica i drugih svečarskih događaja koji su počesto svedeni na komorne institucionalne domjenke.

Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu. Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima, tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo “građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore

Prvi korak ka ostvarenju pilotskog sna jeste prijava, dostavljanje dokumentacije, diplome i pasoša, zatim test ličnosti, kompas test, test engleskog jezika, na kojem se traži B2 nivo, zatim intervju u pilotskoj školi i intervju s kompanijom “Wizz Air”. Ako kandidat prođe sve ove testove, slijedi potpisivanje ugovora s “Wizz Airom” da će raditi za ovu kompaniju kada završi obuku za pilota

Da je krajiška narav stoljećima pravila probleme, prije svega samim Krajišnicima i njihovim liderima, svjedoči historija, a ona je zabilježila da su krajiški kapetani svojim odnosom prema zvaničnoj turskoj carevini, kao i u pogledu međusobnih svađa i obračuna, djelovali kao razvaljeno gnijezdo ljutih stršljenova

Naslovnica Globusa i Lučićev pamflet u njemu o Izetbegovićevim “askerima” kulminacija su tvrdnji i politike zvaničnog Zagreba u posljednjih godinu dana o nekakvoj islamskoj opasnosti i kalifatu koji se rađa na granici Hrvatske. Ovakve analize i članci, garnirane komentarima čitaoca koji Bosance i Hercegovce nazivaju “kozojebima”, objavljeni su u svim vodećim hrvatskim medijima, izuzev časnog izuzetka riječkog Novog lista

“Mi smo 13. i 14. februara 1995. godine oslobodili Vedro Polje, deblokirali Kantonalnu bolnicu, deblokirali gradski rezervoar vode, došli do Baljevca i aerodroma Željava. Došli smo na prostor Sokoca i Debeljače, koja je strateška za Bihać. Tada smo stekli povoljnije taktičke uvjete da možemo planirati dalja borbena dejstva i najzad da možemo odbraniti Bihać od stalnih napada i želje agresora da uđe u grad”, istakao je Šarganović

Ako se desi proces, to će biti samo još jedan novi apsurd u našoj zemlji gdje će se suditi istini i svjedočanstvu o istini. Sudit će se jednoj rekonstrukciji stvarnog događaja dok će mnogi pravi kreatori logora, stražari, mučioci logoraša, izvršioci ubistava, egzekutori i zločinci ostati na slobodi i bez sudskih procesa. Ako dođe do procesa, moji svjedoci bit će pravi logoraši, prave žrtve, pa neka one kažu šta i kako... “AntiDayton pokret” upravo zbog tih apsurda, pa i sudskih procesa, samo može proširiti svoj obim aktivnosti, a nikako ih ugasiti

Specijalni rat koji se provodi protiv Bošnjaka ima za cilj posve odvojiti bošnjačku ulemu od bilo kakvog učešća u društvenim i političkim tokovima, a da Islamsku zajednicu baci na margine društva. Pritom se želi ulemu predstaviti kao nazadnu i retrogradnu, a s ciljem da ih se lakše može okarakterizirati kao radikalni element koji je protiv sekularnog društva. Centri koji provode specijalni rat protiv Bošnjaka posve su svjesni značajne uloge koju Islamska zajednica ima za Bošnjake, posve su svjesni da se Islamsku zajednicu ne zove bez razloga “kičmom Bošnjaka”, a upravo je lomljenje kičme jednoj instituciji s neprekinutom tradicijom njihov cilj