fbpx

Početkom ovog mjeseca general Nehru Ganić optužen je za ratni zločin u ilijaškom selu Čemerno. Prema optužnici, Ganić je znao za napad na selo Čemerno, kojem je cilj bio progon stanovništva srpske nacionalnosti, i to ubistvima, kao i uništavanjem i paljenjem imovine i objekata. Ganiću se na teret stavlja to što kao komandant štaba TO Breza nije spriječio počinjenje zločina, niti je poduzeo mjere da se procesuiraju i kazne počinioci

“Mi smo prvi projekt u Bosni i Hercegovini koji se bavi proizvodnjom edukativno didaktičkih pomagala za djecu, da uče o našoj vjeri kroz igru”, kaže Merima Bejtagić Makić, ističući da proizvodi “Albabi” nisu čarobni štapić nego pomagala koja će pomoći roditeljima, učiteljima i drugim odgajateljima

U prostorijama “Göteborgs Litteraturhus” održana je, u organizaciji Saveza logoraša BiH u Švedskoj, promocija knjige Zločin s predumišljajem – 197 dana u logorima Omarska i Manjača autora Nijaza Mujkanovića. Autor u knjizi, u četiri poglavlja, hronološki opisuje događaje na području Kozarca, od srpskog preuzimanja vlasti u Prijedoru 30. aprila 1992. do dana kada je pušten iz zatočeništva logora Manjače, te prvih dana izbjeglištva. Detaljno u prvom poglavlju opisuje period od preuzimanja vlasti u Prijedoru do napada srpskih snaga na Kozarac 24. maja 1992. Drugo i treće poglavlje odnose se na dane zatočeništva u logoru Omarska, koji napušta kao posljednji zatočenik, te zatočeništva na Manjači. Fokus je u posljednjem poglavlju na periodu u izbjeglištvu, nakon što je, poslije 197 dana, preživio torture obaju logora

Kahve ili kahvečajnice glavni su ugostiteljski objekti u kojima se ljudi u Novom Pazaru sastaju, druže, razmjenjuju informacije i sklapaju prijateljstva i poslove. Kroz historiju su kahvečajnice zamjenjivale i ulogu nekih institucija u kojima su se donosile važne političke odluke. U njima se uvijek sve čuje i sazna, i danas, čak prije nego što se nešto pojavi na internetu

“Činjenice da sam musliman i da dolazim iz Bosne i Hercegovine nikada ili skoro nikada nisu predstavljale nikakav problem. Naravno, pri upoznavanju i prvom kontaktu ljudi vas ne gledaju baš prijateljski, ali to traje veoma kratko. Već pri prvom treningu, kada vide kakva sam osoba i kad se upoznaju s mojim profesionalnim vještinama u ovom sportu, gube negativan stav”

Prošle je godine lokalitet za koji se tvrdi da je visočka piramida posjetilo 40.000 turista iz pedesetak zemalja. To je za oko 1.000 osoba manje nego što iznosi ukupna populacija općine Visoko, što je broj koji je za naše uvjete itekako respektabilan

Danas je Sandžak klasičan primjer evropske prekogranične regije između dviju budućih članica EU, Srbije i Crne Gore, koji je i po geografskim karakteristikama, ali i strukturi stanovništva, prirodnim i privrednim potencijalima gotovo identičan Južnom Tirolu. Tvrdimo da je ovo najbolje rješenje za tešku socioekonomsku situaciju u obama dijelovima Sandžaka iz kojih se ljudi masovno iseljavaju. Znam da se veoma malo ulaže i u dio Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori”

Režija: Elmir Jukić, produkcija: FIST, scenarij: Feđa Isović, uloge: Emir Hadžihafizbegović, Tarik Filipović, Bojan Perić, Milena Vasić, Darko Tomović, Marko Cindrić, Ilir Tafa, Marija Pikić, Igor Skvarica, Emir Zumbul Kapetanović, Adnan Omerović, Rijad Gvozden, Dino Sarija..., žanr: komedija

Asim Hadžiselimović bio je pripadnik Armije RBiH od 1992. do 25. maja 1995. godine, kada je teško ranjen na Kapiji. U bolnici su mu najprije rekli da mu moraju amputirati desnu nogu. Srećom, drugi doktor bio je uporniji i optimističniji. Poslije prve operacije, Asim je saznao da su od eksplozije granate, ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), na tuzlanskoj Kapiji poginuli svi iz njegovog društva

Stara zgrada u kojoj su boravili pacijenti i uposlenici bila je ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva. Hematološki pacijenti ranije su boravili u izuzetno teškim uvjetima. U jednoj maloj sobi ležalo je po pet ili više bolesnika. Nova Klinika za hematologiju nalazi se na 13. etaži Centralnog medicinskog bloka, a sa suprugom turskog predsjednika otvorila ju je prof. dr. Sebija Izetbegović. Uz to, na KCUS-u je dan poslije u pogon pušten linearni akcelerator kojim je ova bolnica napravila iskorak 20 godina naprijed