Nezaobilazno štivo za sve probosanske političke faktore
Fikret Muslimović, Omer Hamzić: Bosna u srpskoj politici 2010. - 2017., Udruženja za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 2018, 418 str.
Kraljica koja je do posljednjeg daha patila za Bosnom
Monodrama pokazuje kraljicin životni put popločan mnogim preprekama, kalvariju žene koja nikada nije zaboravila svoje porijeklo i koja se do kraja života uporno borila za očuvanje kraljevstva i bosanskog naroda
“Ljevica” kao garant nestanka Bošnjaka
Ljevica na vlasti provodila bi svoju antibošnjačku (i antibosansku, iako se zaklinju u bosanstvo) kampanju u oblasti obrazovanja i kulture. Imena osnovnih i srednjih škola sasvim sigurno bila bi izmijenjena, bosanski jezik bio bi potisnut “zajedničkim” ili b/h/s), pitanje dviju škola pod jednim krovom bilo bi riješeno kao u Jajcu, uspostavom nastave po hrvatskom planu i programu, a bošnjačkoj književnosti zagubio bi se svaki trag u nastavnim planovima i programima. Kako možemo biti sigurni u takav scenarij? Veoma jednostavno: na svemu navedenom ljevica predano radi
I tata bi, sine: Privatnoj BPS-ovoj Fondaciji “Pravednost” milion maraka
Ministri za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo, koje je na tu dužnost imenovala Bosanskohercegovačka patriotska stranka Sefera Halilovića, odobrili su skoro milion maraka za projekte za koje je aplicirala Fondacija “Pravednost”, čiji je osnivač sin Sefera Halilovića. Uglavnom je riječ o plaćanju advokatskih usluga optuženim za ratne zločine, te otkupu dokumentacije, arhivske građe i izradi ekspertiza koje se koriste tokom suđenja
Italiju će voditi stranka koja nikada nije vladala državom
Vladajuća Demokratska partija poražena je na parlamentarnim izborima održanim u Italiji 4. marta 2018. godine. Pobijedili su populisti, a predizborna kampanja i rezultati izbora pokazali su i rast “ekstremista” s različitih političkih spektara. Berlusconi se za trenutak vratio u igru, ali nije uspio doživjeti čak ni labuđi pjev
S gnušanjem odbacujemo Kazazove konstrukcije izrečene na račun Mahira Sokolije
Treba reći da Stavom opterećenom Kazazu Mahir Sokolija nije prišao kao izvršni urednik našeg sedmičnika nego kao nečiji suprug i kao nečiji sin sa željom da svog nekadašnjeg profesora i prijatelja upozori da prestane maltretirati njegovu obitelj, što uključuje i one koji se nalaze pod zemljom. Kazazov odgovor bio je da Sokoliju u nevjerovatnoj konstrukciji pokuša označiti kao “brutalnog režimskog koljača zubima”
Danas džemre u glavu udara
“Kažem ti, hoće da izlude ionako isprepadani svijet. Gledaš li ti ikada ove njihove prognoze? Malo-malo pa upalio se neki alarm, te narandžasti, te crveni, te vaki, te naki. Kakav, bolan, crni alarm, pustite ljude da malo dahnu dušom! Svemu se danas nalaze nekakva opravdanja. U moj se vakat za teška i neotesana insana govorilo 'nehora'; danas su to nekakve meteoropate”
Status boraca treba što hitnije riješiti…
Najmorbidnije u svemu jeste to što su se upravo oni koji su se usudili posumnjati u pozadinu cijelog slučaja našli na odstrelu žestokih novinarskih pera. To je i bio jedan od ciljeva. No, da takve vrste kvalifikacija nisu tek tako izrečene, na najbolji način potvrdio je slučaj ministra Salke Bukvarevića, koji je ostao uskraćen za razgovor s braniocima.
ŽIVOT I/ILI SUŽIVOT
Sustanari žive zajedno, a ipak su odijeljeni. Dosad je prilično jasno, zar ne? Sustanar, sugrađanin, suživotnik, recimo. Šta je u tome nejasno i neobično? Ništa, jer je riječ o pojedincima, o građanima. A miran suživot uopće se time ne bavi. Njega ne zanimaju pojedinci. On govori o narodima. Kad to imamo na umu, čini se da riječ sustanar puno drukčije izgleda. I strah me je da su upravo to htjeli oni koji su započeli ovaj rat
Da nije bilo ljudi poput Maglajlića, danas ne bismo imali ovoliko afirmiranih bošnjačkih vrijednosti
Kada je Maglajlić prijavio disertaciju Književnohistorijsko i književnoteorijsko određenje muslimanske narodne balade, morao je dokazivati profesoru Tvrtku Čubeliću da karakteristike i specifičnosti te balade u evropskom i civilizacijskom kontekstu ima smisla proučavati kao bošnjačku baladu, tada muslimansku. Rizvanbegović se sjeća kako mu je Maglajlić prepričavao da je Čubelić insistirao na teoretskim određenjima i tradicionalnom pripadanju balade Hasanaginica hrvatskoj usmenoj književnosti
Strana 9 od 16