fbpx
  • 2017
    • (Page 95)
2017
Društvo
Snažan eho brionski (4): Saradnici UDB-e u Savezu komunista

Najviše je, dakako, bilo govora o stanju u UDB-i, odnosima između uposlenika Službe i partijskih tijela, unutarnjim odnosima između uposlenika, odnosu Službe prema privrednom sektoru, univerzitetu, javnosti uopće i sl. Prvo je naglasio kako miješanje UDB-e u privredni život nije dobro te kako problemi koji su nastali na relaciji privreda – policija usporavaju provođenje privredne reforme, rast proizvodnje, te time negativno utječu na odnose u preduzećima, na privrednu produktivnost i ekonomske rezultate

Ekonomija
Rusi i Arapi nepoželjni investitori u Kiseljaku

Rasistički krešendo kiseljački načelnik završava izjavom da kapital nema boje, vjere ili nacije, da država nije neki Bogom dani poslodavac, ali da će oni Hrvatsku uvijek prije izabrati negoli Ruse ili Arape. Ako ne neko iz Hrvatske, onda neka barem bude iz Evropske unije, rekao je Mladen Mišurić Ramljak za Slobodnu Dalmaciju. I ostao politički živ

Društvo
Groblje Lav, simbol Sarajeva: Kao proba Sudnjeg dana
Društvo
Masna sirnica u torbi i mastan pečat u mom pasošu

Imigracijski oficir dugo je gledao u moj vizama dupke popunjeni bosanski pasoš, listao stranice tražeći pukotine u njemu, neki znak koji bi o meni rekao nešto više od onoga što je bilo očigledno. Mi koji se mnogo motamo naokolo uvijek smo sumnjivi, repe bez korijena, koji već odavno istinski ne pripadamo nigdje. Prljavština na našim cipelama pokupljena je iz ko zna kojih vukojebina, iz raznoraznih centara moći i bijede. Te cipele niko ne želi imati u svojoj kući

Društvo
Patriotske pjesme, 25 godina kasnije

“Pjesme kao što su Dragoj mojoj BiH, koju je napravio Ismet Kurtović, pa pjesma koju je pjevao rahmetli Kemal Monteno Da ti roknu samo dvije, čiji je autor Zlatan Fazlić Fazla, pa Vojnik sreće Dine Merlina, pa Sva bol svijeta Muhameda Fazlagića, sve su to pjesme koje i danas izazivaju bujicu emocija. Što se tiče samih boraca, mislim da su im pjesme poput Odoh i ja, majko, Bosnu braniti davale trostruku snagu da izdrže sva iskušenja i nedaće koje su ratna dešavanja pred njih stavljala”

Svijet
Ja, Srbin, u Turskoj

Moj je odgovor, sada već klišeizirani, na pitanje kako se osjećaš u Turskoj, ili kako si primljen u Turskoj: “Od prvog sam se dana ovdje osjećao bolje i prijatnije bez znanja jezika, nego u Mađarskoj sa znanjem jezika”. Dvije napomene, prvo: kliše je istinit, i drugo: ne dam ništa loše na Mađarsku i Mađare. Budimpeštu, u kojoj sam proveo malo više od sedam prvih godina migracije, i dalje volim od sveg srca. Međutim, istina je da različiti mentaliteti postoje i da su neki više kompatibilni, a neki manje.

Društvo
Kako je sarajevsko sirotište postalo državni arhiv

Građevinski ugovor između centralne Vakufsko-mearifske zaklade (danas Vakufska direkcija), koju je zastupao njen direktor Šerif Arnautović, i građevinskog poduzetnika Saliha Ćeme, izvođača građevinskih radova, sklopljen je 14. aprila 1912. godine i ovjeren je u Gradskoj poreznoj upravi. Jemac ugovora bio je trgovac i zemljoposjednik hadži Salih-aga Bičakčić. Nacrte za zgradu sastavio je istaknuti češki arhitekt Johann Dvorak, u to vrijeme vakufski inžinjer koji je također bio član Tehničkog kluba za Bosnu i Hercegovinu te inžinjer pri Zemaljskoj vladi, odnosno Građevinskom odjeljenju Zemaljske vlade (njem. Baudirektion der Landesregierung).

Društvo
Izet Rađo kreće u stvaranje studentskog “übermenscha”
Susjedstvo
Muslimani u Hrvatskoj – prvih stotinu godina

U Europskoj uniji hrvatski je model integracije muslimana u društvo jedinstven, a vjerojatno i najuspješniji. Tome doprinosi i činjenica većinske zastupljenosti Bošnjaka, koji su, zahvaljujući bliskosti bosanskog i hrvatskog jezika, geografskom susjedstvu i slavensko-ilirskom porijeklu većine Bošnjaka, srodni većini stanovništva. No, današnja kvaliteta odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj i države rezultat je dugih, često i burnih odnosa islama i Hrvatske, odnosno onoga što je doživljavano kao suština hrvatskog identiteta

Društvo
Kulturocid u Vitezu: Stari nišani iskorišteni za gradnju parkinga

Prema riječima Fikreta Mujkića, jednog od džematlija, mjesni efendija Ibrahim Halilović inicirao je vađenje starih nišana iz lokalnog mezarja. Oni su zatim upotrijebljeni za pravljenje čvrstog i ravnog parkinga za auto koje dovozi dženaze. Neki od nišana, koji sada služe kao mjesto za parkiranje, stari su između 300 i 500 godina