U ovom, 122. broju Stava, središnja tema je Srebrenica, 22. godišnjica genocida u tom bosanskohercegovačkom gradu. Povodom 11. jula Stav donosi niz članaka o Srebrenici, sudbinama njezinih ljudi i nastajanju tamošnjih institucija.
Islamski kulturni centar u Grazu podignut je tridesetak kilometara od Bošnjačkog groblja, u kojem je ukopano 805 Bošnjaka palih u borbi za Austro-Ugarsku u Prvom svjetskom ratu. Poput drugih sličnih centara u dijaspori, on ne služi samo za obavljanje molitve već i kao prostor kulture u kojem mladi uče o domovini, bosanskom jeziku i bošnjačkoj kulturi. Predavanja, kursevi, izložbe slika i koncerti duhovne muzike sadržaji su koji upotpunjuju mozaik duhovnosti što ga nudi ovaj nesvakidašnji centar, koji je ujedno i druga po redu izgrađena austrijska džamija s munarom
Nije još poznato kako “tradicionalni(a) prijatelj(ica) i saveznik(ica)” Rusija gleda na ovaj potez naprednih Srbijanaca, ne samo zbog homoseksualizma, koji u Rusiji nije baš drag i čest gost, već i zbog ubrzanja napredovanja Srbije prema EU, skupini koja i dalje prema Rusiji održava ekonomske sankcije zbog aneksije Krima. No, Vučiću se mora priznati prilična vještina pehlivanluka između ultraliberalnih zahtjeva EU i konzervativno-nacionalističkih i šovinističkih očekivanja njegove sljedbe
Šta slijedi? Aktuelne vlasti, uz sporadične iznimke uzrokovane taktiziranjem radi predstojećih izbora, nastojat će ih uvesti i pokrenuti postojeće privredno mrtvilo, oni drugi bit će protiv, na različite se načine udvarajući glasačkim masama. Oni strahuju od mogućeg investicijskog zamaha, novih zapošljavanja, zbog čega će učiniti sve da se do izbora šta ne dogodi
Uvjeren sam da je već u toku proces, iako ne toliko intenzivan, postupnog gubljenja nacionalne komponente našeg identiteta. Preciznije rečeno, možda se trenutno nalazimo u fazi ispoljavanja tzv. hibridnog identiteta, dakle, gdje su prisutne komponente postojećeg i od roditelja naslijeđenog identitetskog samopoimanja, pomiješane s obilježjima identiteta koji se postulira kroz socijalizaciju naših mladih generacija u društvu kao što je njemačko
Može li Krajina izaći iz ekonomskog, privrednog, socijalnog i političkog beznađa u kojem se našla u godinama poslije rata? Krajišnici su uvijek kroz historiju pokazivali da su najjači onda kada im je najteže. Sada, dok pokušavaju krenuti naprijed, mnogo dragocjene energije troše na utvrđivanje ko je odgovoran što je izostao dugoočekivani napredak
Posmatram sve te stvari, raznorazne sitnice, knjige, gitare, odjeću, igračke kojima sam se okružio. Neke imaju upotrebnu vrijednost, neke vise u zraku, a neke su samo ukras. Kakva li je njihova budućnost, gdje će sve to završiti? Jednog dana, kad više ne budem tu
Da hidžama pomaže kod svih hroničnih oboljenja i stanja nelagode, utvrdio je kroz svoje dugogodišnje iskustvo liječenja hidžamom sarajevski doktor Merim Omerhodžić. To su dokazali i brojni svjetski medicinski centri koji se bave istraživanjem ove medicinske metode. Hidžama se preporučuje kod svih oboljenja, smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja i dokazano snižava holesterol. Studija na kojoj radi doktor Omerhodžić, na uzorku od trideset pacijenata, pokazala je da su kod njih nakon hidžame smanjeni trigliceridi. Hidžama snižava krvni pritisak, šećer, pomaže kod metaboličkih poremećaja
S., opet, ima nekog amidžu koji je oženio pravoslavnu iz Banata, Radu. Rada se godinama druži s muslimanskim ženama i uz njih prihvatila i naše običaje, vjeru... Ona sad posti, a amidža, stari komunjara, jok. I ne samo što ne posti nego mu beskrajno ide na živce ta Rada koja posti
Svaki je čovjek PIN, Zlatanov je slogan. Opasnost kojoj smo svi izloženi krađa je identiteta i ličnih podataka, a, korištenjem takvih podataka, i krađa novca. Kako bi se to spriječilo, potreban je novi način identifikacije. Karabegović smatra da je budućnost u biometrijskoj identifikaciji, te je stoga razvio uređaj koji ima nekoliko funkcija i može zamijeniti šalter u telekomu ili poslovnicu banke
