fbpx
  • 2017
    • (Page 63)
2017
Kultura
HIMZO POLOVINA (1986.-2017.): Bosni nije niko ostavio toliko duše na tako malo trake

Malo ko od pjevača je uspijevao u svojem glasu tako nježno i zanosno iskazati suštinu sevdaha u čežnji da se ljubi i voli. Kao što je umio Himzo Polovina. Da sevdah iznutra cijelim bićem osjeća i nama ga vjerno prenese. U našu svijest nenametljivo udjene. Da ljubav kroz dobru pjesmu duboko zajedno proosjećamo. “Sevdah je za mene sve ono što čovjeka čini (ne)sretnim i tužnim i bolnim i bespomoćnim. I sve ono što ga veže za sredinu i društvo u kome se kreće i bez svoje volje. Ja sevdah doživljavam sartrovski, a nekada je to bespomoćnost kao kod Čehova … to je za mene sevdah", govorio je jedan od naših najvećih pjevača sevdalinki Himzo Polovina, a 5. 8. 2017. bilježimo 31 godinu od njegovog preseljenja

Društvo
Bio jednom jedan bošnjački svjedok s “Beharom” u rukama, a govorili su mu da se pusti ćorava posla
Društvo
Rijaset na plaži

Običan je dan na tzv. rijasetovoj plaži, gdje glavni imami, i obični imami, i poneki muftija, i profesori s ustanova Islamske zajednice, i hafizi, i ostale čedne džematlije, u petnaest vrelih sahata usred uzavrele plaže spoje podne i ikindiju, a romantičarima srce zatreperi od tog džennetskog prizora.

Politika
Turski put od pada do uspona

Put od riječi: “Ništa nema od ove nacije, ne može se računati na narod” do riječi: “Narod je nacija” i buđenja duša potlačenih bila je težnja, trud i upornost onih iznad 25 godina starosti i onih srednje dobi. Danas pomenuta generacija svakim danom govori: “Hvala Bogu pa smo doživjeli i ove dane” i, upoređujući prošlost i sadašnjost, živi ponosno. Osim toga, neizbježno je iz mudrosti ove generacije pripremiti nove generacije spremne za daljnje uspjehe i herojstva

DruštvoHistorija
OLUJA: Moje ratovanje vrijedilo je zbog lica bihaćke djece

Tamam smo se ponadali kako nas vraćaju kući u Zagreb, za nas je rat završen. Nadali smo se. No, kod Vjesnikovog je nebodera vozač okrenuo Savskom ulicom i odveo nas autoputom za Karlovac. Tamo smo se priključili drugim postrojbama HV i u općem naletu došli smo do Vojnića. Usput, predao nam se u Turnju Fikret Abdić za kojim se kretao konvoj izbjeglica i ranjenika iz Velike Kladuše

Historija
“Stolac – prešućeni zločin”

Ne obazirući se na prigovore koji isječak stvarnosti izdižu na univerzalni nivo, Bise i Tafro sve su potencijalne čitaoce podsjetili na sve važne “detalje” koji su podsticali ratni zaplet na prostoru Bosne i Hercegovine i Stoca posebno, koji se našao na svojevrsnoj raskrsnici velikosrpskih i velikohrvatskih političko-vojnih planova Nermin Bise, Aziz Tafro: “Stolac – prešućeni zločin”, autorsko izdanje

In memoriamKultura
Jan Beran: Svirač zapetih struna oka

Nakon što je Alija Isaković završio geodetsku školu, došao je u Sarajevo i zaposlio se na Televiziji Sarajevo. Nekom ga je prilikom Jan Beran pozvao u svoj stan na Grbavici u kojem je imao jednu od najbogatijih biblioteka bosnistike. Imao je i veliki broj predmeta sakupljenih po Bosni, čak i nekoliko nišana. Rekavši da mora u kupovinu, Jan je otišao i zadugo se nije vratio. Kada je u neka doba noći došao, upitao je Aliju: “Eh, jesi li se nagledao? Da znaš, ovo zasigurno nećeš nigdje naći”

Istočni parnasStajališta
Kako svugdje biti kod kuće

Teške političke realnosti ne smiju biti izgovor za odustajanje od potrage za istinom. Ovo je moguće samo kada internaliziramo pravo značenje filozofske refleksije kao mudrosti i duhovne rafiniranosti. Svrha filozofskog propitivanja jeste buđenje svijesti u nama. Njegov krajnji cilj jeste da nas učini boljim ljudima

Politika
Kako smo od mora napravili jezero

Ne funkcionira međunarodno pravo kao domaće. Ako je kuća izgrađena, a nema dozvolu, onda se ona ruši. Ako se most izgradi, a mi nismo sve preduzeli, međunarodno pravo i sudovi smatrali bi da smo prećutno pristali na izgradnju mosta

Susjedstvo
Otkud ti Bošnjaci u Crnoj Gori

Svakog iole samosvjesnog i upućenog pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, a pogotovo Bošnjaka, ima obuzeti gotovo čudno saživljen osjećaj gorčine i ponosa; gorčine – zbog svega što se dešavalo, kako se i zbog čega desilo u toj nam bliskoj prošlosti; ponosa – jer se nije pokleklo u vaktu kad su se pripadnicima bošnjačkog nacionalnog korpusa dešavali progoni, nepravde i zlo od strane jednog dijela nacionalistički ostrašćenih i fašistički ideologiziranih pripadnika većinskih naroda