“Ja sam osnovnu i srednju školu završio u Pljevljima i lektiru su nam činili uglavnom Gorski vijenac i poezija srpskih pjesnika. Za Maka sam znao po Modroj rijeci, tako da sam se, otkrivši Kamenog spavača, osjećao kao da sam otkrio Ameriku. Tačno, u mom glumačkom životu i govorenje poezije zauzima značajno mjesto, a koliko je politike u tome, to neka procjenjuje ko želi”
Nas nekoliko kreće prema tvornici da vidimo šta se to dešavalo. Ispred zgrade jeziv prizor. Uz samu fabriku, ispod neke nadstrešnice, ležali su ljudi. Mrtvi ljudi. Njih dvanaest ležalo je pokriveno dekama. Četnici su ih strijeljali prilikom povlačenja. Zastao sam i kratko se zagledao u njihova izmučena lica. To je bilo dovoljno da i danas, nakon 23 godine, još vidim njihove otvorene oči s pogledom uprtim negdje u nestvarnu i nedokučivu daljinu. Oči koje se nisu dovoljno nagledale lica svoje djece i drugih dragih osoba. Oči koje su ostale željne dunjaluka
Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao
Ukupna površina Bosne i Hercegovine koju Srbija traži iznosi 40,45 kilometara kvadratnih. Srbija predlaže da joj u potpunosti pripadnu područja HE Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera. Za područje Rudo, kroz koje prolazi pruga Beograd – Bar, Srbija predlaže razmjenu teritorija
“Velika većina građana Sandžaka, njih čak 98,9%, izjasnila se za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ. To je Srbiji, ali i ostatku Evrope, trebao biti jasan znak kojim putem Bošnjaci žele krenuti. Nažalost, naš stav o kojem smo se jasno izjasnili od 25. do 27. oktobra 1991. godine nije uvažavan, a stanje Bošnjaka u Sandžaku tek tada postaje nesnošljivo”, naglašava Gruda
Povodom dobivanja statusa nacionalne manjine u intervjuu za Stav Fatmir Bači govori o životu Bošnjaka u Albaniji, onome kroz šta su prošli kroz više od 150 godina u toj zemlji, kako su sačuvali svoj identitet, te očekivanjima od matice. Među istaknutim Bošnjacima Albanije ima istaknutih intelektualaca, univerzitetskih profesora, političara, umjetnika, novinara, sportista...
Upotreba glasa h predstavlja jednu od specifičnosti bosanskog jezika. Neke riječi s glasom h vrlo često služe kao povod za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Takva je riječ hlopta, koju najčešće koriste oni koji žele ismijavati normu bosanskog jezika. Neki to rade iz neznanja, a drugi smišljeno kako bi omalovažavali normu bosanskog jezika ili i sam bosanski jezik. Ovo je dio priče o riječi hlopta, riječi koja se kao mahana, kao “rugalica” pripisuje bosanskom jeziku
Bosna i Hercegovina vrlo je blizu, nastavi li ovakav rast izvoza, da skroz istopi trgovinski deficit s Turskom, koji u ovoj godini iznosi 176 miliona maraka, što je mnogo manje nego, recimo, 2011. godine, kada je deficit iznosio 257 miliona, ili 2009. godine, kada je bio 315 miliona
Vladin povjerenik za “Agrokor” Ante Ramljak, unatoč barem javnosti nedostupnih podataka o stvarnom stanju koncerna i njegovih vitalnih dijelova, odnosno kompanija, predstavio je Plan održivosti i najavio mjere oporavka i izlaska iz krize. Istovremeno, Vlada je, uz asistenciju Narodne banke, najavila uvođenje eura. No, niti za jednu od ovih mjera ne postoje elementarni uvjeti
U postratnoj bosanskohercegovačkoj kinematografiji rat nesumnjivo predstavlja najzastupljeniji sadržaj. Međutim, on je u većini slučajeva podvrgnut svojevrsnoj relativizaciji, politizaciji i eksploataciji. Kao takav, on kreira pogrešno sjećanje na stvarno ratno iskustvo, ostavljajući ponovno budućnost Bosne i Hercegovine na milost i nemilost nepredvidivoj historiji
