Ovo je samo jedan među stotinama napada na vjerske objekte muslimana koji žive u ovoj evropskoj zemlji. Sa sagovornicima Stava koji žive u Njemačkoj razgovarali smo o motivima napada, položaju muslimana u Njemačkoj, kao i odnosu njemačkih vlasti prema njima
Još će se vidjeti da li je za Merkelovu ova posjeta bila uspješna. Namjerno personaliziram jer tursko-njemački odnosi teško da su bilo šta njome dobili ili izgubili. Posjeta je za (skoro) jedini cilj imala spašavanje njene (političke) glave spašavanjem dogovora o izbjeglicama. Dok je boravila u Ankari, objavljena su istraživanja javnog mnijenja u Njemačkoj po kojima bi je njen rival na predstojećim izborima, lider socijaldemokrata Martin Schulz, u direktnim izborima otpuhao sa scene
Povodom godišnjice napada na Bošnjake prilikom bajramskog mirnog pohoda Šehitlucima u tzv. zapadnom dijelu Mostara objavljujemo reakciju Predraga Matvejevića, koji se tim povodom obratio lično papi Ivanu Pavlu II, pred njegov službeni odlazak u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Tekst je objavljen u „Oslobođenju“ 11. marta 1997. godine, a preuzet je iz beogradskog nedjeljnika „Vreme"
Za mnoge je Italija “evropski bolesnik”, ali je ovaj izraz korišten zbog dobro poznatih problema javnog duga i niske konkurentnosti italijanske privrede. Međutim, u posljednje vrijeme novi je problem u žiži javnosti – italijanske banke imaju ogromne probleme s nenaplativim kreditima, što prijeti da uruši finansijski sistem zemlje
Ovo jeste prvorazredni diplomatski skandal i, nažalost, potvrđuje dojam da nam Evropa za svoje predstavnike šalje drugorazredne diplomate sklone površnom interpretiranju stvarnosti. Prvoklasni bi se, naime, ako bi već i načinio kakav, posebno ovakav propust, ispričao javnosti. Wigemarku to ne pada na pamet, već se bavi interpretacijom onoga što je želio reći, mislio... Ali se, eto, nespretno izrazio. S time da on i dalje vjeruje da se nije nespretno izrazio, kamoli da je bio trendovski površan. A ko je, na koncu, kriv bosanskoj javnosti što ne razumije tako delikatan, metaforičan diplomatski govor?! Takav divan cvrkut. On i dalje cvrkuće na društvenoj mreži istoga naziva i polemizira s kritičarima. Jednako površno.
Nakon tri godine mukotrpnog rada, planiranja, skupljanja dokumenata, artefakata u Memorijalnom centru Potočari, otvoren je Muzej genocida. Dio Muzeja posvećen je ulozi holandskog bataljona UNPROFOR-a u padu ove zaštićene enklave. Koordinator projekta, Hasan Nuhanović, autor knjige Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i genocid u Srebrenici, za Stav govori o načinu na koji je nastao Muzej, šta sadrži njegova postavka, saradnji, ali i nesuglasicama koje je imao s holandskim donatorima
Nečastivi u Kantonalnoj skupštini
Nekoliko dana nakon što je moja izložba postavljena u kafani “Sirano”, u posjetu je došao predsjednik Izvršnog komiteta XIV zimskih olimpijskih igara drug Branko Mikulić s olimpijskom svitom. Provlačeći se između kafanskih stolova i iznenađenih i začuđenih gostiju, drug Branko razgledao je izložene karikature. Nakon razgledanja, kazao mi je da izložbu obavezno treba vidjeti gospodin Juan Antonio Samaranch, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, ali da ga ne može dovesti ovdje, u kafanu
Vratio mi je u mraznom januarskom petku jednu toplu sliku: raspravljali smo na nekoj od ulcinjskih plaža da li ići na džumu. Javiše se glasovi da se iskoriste fikhske olakšice, ako ih već ima. Među njima je bio, izgleda, i moj glas. Navodno sam rekao kako trebamo ostati u minimalnom, ali spasonosnom hladu suncobrana, jer, po hanefijskom mezhebu, musafiri nisu dužni ići na džumu (bilo je ovo znatno prije znamenite fetve kojom je kupačima na plaži ukinut status musafira)
Sve se desilo munjevito. Toliko brzo da sam uspio čuti samo gromoglasni prasak, vidjeti ledene krhotine kako lete svuda uokolo i pogrbljenog starca kako pada na leđa, no brzo se pridiže i, očito u šoku, ostaje sjediti na ledenom pločniku netremice gledajući u bicikl koji se otkotrljao nekoliko metara dalje
