fbpx

Autor je umirovljeni univerzitetski profesor književnosti (doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu), koji je 1993. uhapšen u Stocu i odveden u koncentracijski logor Dretelj, a nakon njegovog raspuštanja, odveden je u zatvor u Ljubuškom, gdje je proveo dodatna tri mjeseca. Pušten je na intervenciju dvadeset i sedam njegovih prijatelja iz Zagreba, akademika i sveučilišnih profesora na čelu s prof. dr. Ivom Frangešom i prof. dr. Dunjom Fališevac. Bio je svjedok na haškom suđenju

Znanstveni portal Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića jeste online znanstveno-istraživački repozitorij koji objedinjuje znanstvenu i kulturnu produkciju bosanskohercegovačkih autora iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te inostranih autora koji su pisali o Bosni i Hercegovini. Riječ je o jedinoj bazi podataka ove vrste u Bosni i Hercegovini

Pomoći Rohinjama jeste teško, ali nije nemoguće. Na nama je da damo doprinos koji smo u stanju. Islamska zajednica u BiH pokrenula je akciju prikupljanja pomoći narodu Rohinja. Iznos do sada prikupljenih sredstava, koji su najvećim dijelom donirali članovi Islamske zajednice iz BiH i dijaspore, iznosi oko 500.000 KM. Sredstva se još uvijek mogu uplatiti na račun otvoren u BBI banci

Letimičan pregled rubrike Ekonomija u ovdašnjim medijima u protekla dva mjeseca pokazuje ili neznanje dugogodišnje urednice FTV ili, što je mnogo vjerovatnije, malicioznost.

Nije li nevjerovatno da novinar i javna ličnost, te neko ko navodno nastupa s progresivnih pozicija, mjeri ljudima lobanje u stilu devetnaestostoljetnih imperijalnih rasista i pritom sasvim javno i ponosno proklamira takve svoje stavove? Nacisti su, podsjetimo, mjerili lobanje Jevrejima i poredeći razlike u odnosu na Nijemce nastojali dokazati rasnu arijevsku superiornost

Najžešće reakcije na presudu Suda u Hagu Jadranku Prliću i ostalima uspio je proteklih dana iznijeti nekadašnji špijun, danas povjesničar, Ljubušak Ivo Lučić. Stav donosi portret zvijezde hrvatske desničarske političke scene, duboko involvirane u najvažnija dešavanja u Hercegovini tokom ratnih godina.

Mushaf Fadil-paše Šerifovića i sačuvani džuzevi Mehmed-paše Sokolovića svrstavaju se među najvrednije kaligrafske spomenike islamskog naslijeđa Bošnjaka. Dio su stalne izložbe u muzejskoj zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke. Njih, kao i mnoge druge vrijedne muzejske eksponate koji svjedoče o višestoljetnoj islamskoj tradiciji Bošnjaka na ovim prostorima posjetioci mogu pogledati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci svakim radnim danom od 8:00 do 18:00 i subotom od 8:00 do 16:00 sati

Prema dokumentima koji su nedavno dostavljeni u Hag, kao jedna od ključnih osoba kada su u pitanju zločini počinjeni u Krajini početkom '90-ih godina prošlog stoljeća, spominje se Nenad Stevandić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Prema tim dokumentima, Ljuban Ećim, zapovjednik Crvenih beretki, i Nenad Stevandić bili su nalogodavci brojnih zločina počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima u Banjoj Luci, Prijedoru, Kotor-Varoši, Doboju

U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je 22. novembra knjiga Milivoj Mirza Malić i Fevzijev “Bulbulistan” na Univerzitetu Sorbonne. Izdavač ove vrijedne publikacije, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, i ovim projektom potvrđuje da je riječ o naučnoj instituciji kadroj prepoznati praznine u našem kulturnom pamćenju i podsjetiti nas na nesvakidašnje naučne i kulturne pregaoce kojima bošnjačka kultura mnogo duguje. Jedan od takvih svakako je i Milivoj Mirza Malić, Hrvat koji je prešao na islam 1922. godine, a 1935. iskoristio posljednje dana svog kratkog života da na čuvenom Univerzitetu Sorbonne odbrani doktorsku disertaciju o Bulbulistanu Fevzije Mostarca, jedinom kompletnom prozno poetskom djelu na perzijskom jeziku koje je napisao neki stranac. Zahvaljujući Maliću, Bulbulistan je preveden na francuski skoro četrdeset godina prije nego što ga je 1973. godine na bosanski jezik preveo Džemal Ćehajić

“Naša predstava nije dio nikakvog političkog pokreta, nego čisto sjećanje na historiju Bosne i Hercegovine, historiju naše zemlje. Iako smo mladi, nismo doživjeli ni rat koji je zadesio državu, a nismo mogli vidjeti na djelu ni predsjednika Aliju, smatramo se patriotima i volimo ovu zemlju. Stoga nam veoma znači Dan državnosti i odlučili smo ga obilježiti na najbolji način”, kazao je Edo Demirović